Razlika između inačica stranice »Zagora«

Dodano 206 bajtova ,  prije 2 mjeseca
→‎Zemljopis: Cetina je stalni tok, a ima i drugih rijeka. Popravci po cijelom članku.
m (uklonjena promjena suradnika 31.45.225.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo)
Oznaka: brzo uklanjanje
(→‎Zemljopis: Cetina je stalni tok, a ima i drugih rijeka. Popravci po cijelom članku.)
== Zemljopis ==
[[Datoteka:RedLakeCroatia.JPG|mini|200px|[[Crveno jezero]] kod [[Imotski|Imotskog]]]]
Dalmatinskom zagorom se smatra kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak|Kozjaka]] (780 m), [[Mosor|Mosora]] (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić|Rilića]] (1160 m). Čine juje područja u okolici [[Knin|Knina]], [[Drniš|Drniša]], [[Sinj|Sinja,]] [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[Krš|krša]] i nema trajnih vodenih tokova. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina, malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Tradicionalno gospodarstvo činičinili su [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. pol.polovici [[20. stoljeće|20. st.]] u Zagori je vrlo izražena depopulacija. Najviše i najljepše planine Zagore su Biokovo, Mosor, Svilaja, Dinara i Kamešnica koje odišu ljepotom tevrlo su vrlo atraktivne za planinareplaninarenje.
 
== StanovništvoJezik ==
Zagori je svojstveno [[štokavica|štakavsko]] narječje i [[ikavski]] govor. Glagoli u prvom licu prezenta umjesto na m završavaju na n (idem–iden, gledam–gledan), infinitiv glagola je u pravilu bez završnog i (gledat, ić), standardno h često je v (uho–uvo, juha–juva), imenice u dativu i lokativu množine gube završni vokal a (o drvima–o drvin). Govornike iz drugih krajeva iznenadi i nestandardni niječni odgovor koji se ne veže na glagol iz pitanja: Trčeš li? – Nisan. Ideš li spavat? Nisan, te izmjene značenja riječi češnjak–luk, lubenica–dinja, hlače-gaće. Kao i drugdje u Dalmaciji, prisutni su mnogi izobličeni talijanizmi (zaimača–kacijola, plahta–lancun, ladica–škafetin, ručnik–šugoman, luk-kapula).
Karakterizira je specifičan govor ([[štokavica]]-[[ikavski]]), koji je uvelike sličan govoru [[zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]] tj. [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačke županije]], te mnogo nepovoljnog zemljišta ([[krš]]a).
 
== Povijest ==
Od prvog spomena u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nazivana je ''Zagorjem''. U kasnom srednjem vijeku možda je bila posebna knežija (''comitatus Zagorie'').Za turske ([[Osmanlije|otomanske]]) vladavine, od 1. pol. 16. do kraja 17. st., činila je istoimenu upravnu jedinicu - [[nahija|nahiju]].{{nedostaje izvor}} Početkom mletačke vladavine ([[1699.]] - [[1797.]]) podijeljena je, uglavnom između [[Drniška krajina|Drniške]] i [[Trogirska krajina|Trogirske krajine]], pa od tada ne čini više posebnu upravnu jedinicu. No, naziv Zagore za navedeni kraj očuvan je do danas, s tim što je stariji naziv, Zagorje, tijekom 19. st. prešao u današnji oblik. Općine koje se čitave danas nalaze u Zagori, i koje ju većim dijelom obuhvaćaju, jesu: [[Unešić]], [[Lećevica]] ([[Radošić]]) i [[Prgomet]] ([[Trolokve]]); dok su njeni rubnijirubni dijelovi u sastavu upravnih jedinica čije sjedište nije u Zagori.
 
== Klima ==
Prevladava uglavnom submediteranska klima, no u najnižim dijelovima i mediteranska, dok se na višim dijelovima osjeċaju utjecaji planinske klime. Klimatski je Zagoru najjednostavnije podjeliti u 3tri pojasa, a to su submediteranski, submediteransko-planinski i planinski. submediteranskiSubmediteranski je onaj prostor do 500m visine,u tomi u dijelunjemu su ljeta vruċasuha sai vruća s temperaturama i prekoiznad 40stupnjeva40°C, a zime su hladne is snijegponekim nijesnijegom strankoji pojam ali seje uglavnom ne zadržava dugoslab i ne padazadržava use velikimdugo. količinama, srednjiSrednji pojas je submediteransko-planinski (500m-900m)500 um ovom- dijelu900 sem) klimai ne može jasno definirati iz razloga stotu se na tom području sudaramiješaju submediteranska i planinska klima, zimes su oštreoštrim i vrlo hladnehladnim zimama sa snijegom kao češtom oborinom koji se dugo zadržava, jutarnje temperature idu ispod -15°C u ekstremnim slučajevima i ispod -20°C, ljetai suvrućim vruċaljetima ikad temperature idu preko 35 stupnjeva°C. Zadnji pojas je onajPojasom iznad 900 metara u kojem prevladava planinska klima te je utjecaj mora neznatan. iliTu nepostojeċ,se na tim predjelima seveć snijeg ponekad zadržava imjesecima, parali mjeseci,su ljeta su mahom topla i temperturetemperature se penjumogu popeti i do 35 stupnjeva ponegdje i više°C. Na planinskim vrhovima Biokova, Kamešnice i Dinare prevladava alpska klima te se snijeg zadrzavazadržava od prvog obilnijeg padanja (najčešċenajčešće u studenistudenom) pa sve do lipnja,. uU jamama i peċinama sepećinama snijeg zadržavai led se zadržavaju tokom cijele godine te su se otamo nekad vadili i odvozili za prodaju u gradove.
 
== Kultura ==
Od nešto većih događanja u Zagori tu su: [[sinjska Alka]]<!-- prekratko za tradiciju: , [[Thompson]]ov koncert na Dan Pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]]-->, proslava i hodočašće [[Velika Gospa|Velikoj Gospi]] u Sinju i Zelenoj katedrali u [[Proložac|Prološcu]], Sajam [[pršut]]a u Sinju, tri stoljeća stare maškare u [[Neorić|Neoriću]], [[Glumci u Zagvozdu]], te brojne športsko-kulturno-zabavno-gastronomske manifestacije (seoski športovi: borbe bikova (npr. [[Bikijada u Radošiću]], Bikijada u Dicmu), potezanje konopa, trke magaradi, potezanje klipa...) diljem zagorskih mjesta, koje su se posebice raširile u 21. stoljeću. Također zadnjihPosljednjih godina, us strategiji da senamjerom očuvaočuvanja, organiziraju se <nowiki>''</nowiki>ganga-festovi<nowiki>''</nowiki> s ciljem da na scenski ili natjecateljski način popularizira ovo narodno pjevanje (npr. Ganga Fest Biorine; Grubine; Slivno te možda najveća takva manifestacija: [[Uz Gangu i Bukaru]]).
 
U novije se vrijeme ovaj kraj počeo brže razvijati izgradnjom [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autoceste A1]].
 
Od narodne predaje ističu se mnogi epovi i priče , najistaknutije bi bile [[Asanaginica|Hasanaginica]], Sinjska Gospa, legenda o Gavanovim dvorima (postanak imotskih jezera) te mnoge legende o vilama kao npr. Zavelimske vile. Ovaj kraj je vrlo poznat po osebujnim narodno-usmenimusmenom stvaralaštvomstvaralaštvu.
 
<br />
71

uređivanje