Pigment: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 109.60.59.184 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre Oznaka: brzo uklanjanje |
Nadopunio Pigment |
||
Redak 6:
[[datoteka:Lascaux2.jpg|mini|desno|250px|Slika konja u [[oker]]u iz francuske špilje [[Lascaux]].]]
[[datoteka:Indigo plant extract sample.jpg|mini|desno|250px|[[Indigo]] kao prirodni pigment nije danas za praksu više važan.]]
[[datoteka:Simple reflectance.svg|mini|desno|250px|[[Svjetlost]]i različitih [[valna duljina|valnih duljina]] ([[boja]]) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta.]]
Line 32 ⟶ 34:
Pigment je materijal koji izgleda [[boja|obojeno]] zbog selektivne apsorpcije i refleksije [[svjetlost]]i. Pigmenti se koriste kao tvari koje daju boju [[nalič]]ima, [[tinta]]ma, [[plastika|plastičnim]] i [[tekstil]]nim materijalima te [[hrana|prehrambenim]] i [[kozmetika|kozmetičkim]] proizvodima. Mogu biti od prirodnih materijala (organskog ili anorganskog podrijetla) ili umjetni (kemijski sintetizirani). Na primjer pigmenti [[Minerali |minerala]]: [[oker]], crveni, zeleni ili pigmenti iz školjaka. U [[industrija|industriji]] i [[umjetnost]]i pigmenti su [[topljivost|netopive]] , čvrste tvari koje se obično koriste u obliku praha zajedno sa [[vezivo|vezivima]] ([[ulje]], ljepilo, lakovi, jaje) i drugim sastojcima (na primjer [[voda]]).
Svijet u kojem živimo šaren je od boja i nezamisliv je bez pigmenata. Gotovo da i nema plohe ili predmeta oblikovanog ljudskom rukom a da ne sadrži ili da nije prekriven pigmentom. Knjige, novine, zidovi soba, pročelja zgrada, keramičke pločice, automobili, željeznički vagoni, brodovi, mostovi, sve je to prekriveno pigmentima. [[Guma]] i [[plastika|plastične mase]] od kojih se izrađuje mnoštvo predmeta za svakodnevnu upotrebu također su obojeni pigmentima.
== Povijest ==
Prirodni anorganski pigmenti bili su poznati još u [[prapovijest]]i. Naši preci iz [[Kameno doba|kamenog doba]] upotrebljavali su [[mineral]]ne pigmente kao što su [[oker]], [[mangan]]ov smeđi pigment i različite [[gline]] za [[crtež]]e u [[spilja]]ma za koje se procjenjuje da su nastali prije oko 100 000 godina. Paljenjem okera priređivale su se oko 2 000. pr. Kr. nove vrste crvenih i ljubičastih pigmenata koji su se upotrebljavali za bojenje glinenog posuđa. [[Arsen]]ov sulfid se smatra prvim čistim žutim pigmentom, [[ultramarin]] je vjerovatno bio prvi plavi, [[malahit]] zeleni, [[cinober]] crveni, a [[antimon]]ov sulfid prvi čisti crni pigment.
Proizvodnja pigmenata u industrijskom smislu započela je u 18. stoljeću otkrićem [[Berlinsko modrilo|pariškog i berlinskog modrila]], [[krom]]ovog žutila i [[kobalt]]ovog modrila. U 19. stoljeću proizvodio se ultramarin te neki kobaltni, [[željezo|željezni]] i kadmijevi pigmenti. Opći znanstveni i tehnički napredak u 20. stoljeću omogućio je sintezu i primjenu mnogih novih i kvalitetnih pigmenata, među kojima su i [[cink]]ov oksid, [[titanijev dioksid]], olovni titanat, molibdenski narančasti pigment, kadmijevo crvenilo i tako dalje. Proizvodnja anorganskih pigmenata započela je u 19. stoljeću, ali su se već i ranije upotrebljavali pigmenti biljnog i životinjskog porijekla. Prirodni pigmenti kao [[klorofil]], [[indigo]] i sepija nisu danas za praksu više važni, već se primjenjuju sintetski proizvodi. Začetak proizvodnje organskih pigmenata poklapa se s početkom dobivanja kemijskih spojeva iz [[ugljen]]a. Prvi organski pigmenti bili su metalne [[soli]] organskih bojila, pa se industrija organskih pigmenata prvo razvijala paralelno s razvojem tekstilnih topljivih [[Bojilo|bojila]]. Najpoznatiji organski pigmenti otkriveni su ovim redom: 1899. litolni crveni pigmenti, 1905. toluidni red pigmenata, 1907. dinitralin narančasti, 1909. Hansa žuti pigmenti, 1911. naftoli, 1935. diarilidi i ftalocijanini. Kinakridoni su otkriveni 1958., a šezdesetih godina 20. stoljeća sintetizirani su kondenzacijski azo pigmenti, pigmenti benzimidazolonskog, izoindolinonskog i azometinskog reda, te pigmenti iz grupe metalnih složenih spojeva.
== Pigmenti u industrijskoj primjeni ==
| |||