Inačica od 24. svibnja 2020. u 21:12 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Pigment ← Starija izmjena		Inačica od 25. svibnja 2020. u 11:04 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Pigment Novija izmjena →
Redak 8: [[datoteka:Indigo plant extract sample.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Indigo]] kao prirodni pigment nije danas za praksu više važan.]] [[datoteka:Elizabeth I in coronation robes.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Elizabeta I.]] je znala koristiti [[olovno bjelilo]] da bi dobila blijedi ten.]] [[datoteka:Simple reflectance.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Svjetlost]]i različitih [[valna duljina\|valnih duljina]] ([[boja]]) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta.]] [[datoteka:Titanium(IV)_oxide.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Titanijev dioksid]] je najkvalitetniji [[bijeli pigment]] u [[Nalič\|bojama]] i [[lak]]ovima.]] [[datoteka:GreenPaintBucketRome.jpg\|mini\|desno\|250px\|Osušeni [[nalič]] zelene boje.]]▼ [[datoteka:Vasa color pigments.jpg\|mini\|desno\|250px\|Pigmenti u boji koji su se koristili na [[Vasa (brod)\|ratnom brodu Vasa]], a [[Olovno bjelilo\|olovno bjelilo]] je na najdonjoj polici, drugi s lijeva.]] ▲[[datoteka:GreenPaintBucketRome.jpg\|mini\|desno\|250px\|Osušeni nalič zelene boje]] [[datoteka:Indian pigments.jpg\|mini\|desno\|250px\|Pigmenti na prodaji (tržnica [[Goa]], [[Indija]]).]] Line 45 ⟶ 49: Pigmenti su obojene tvari koje su kao nositelji obojenosti sastojci različitih proizvoda kao što su boje i lakovi ([[nalič]]), [[Tiskarstvo\|tiskarske]] boje, [[guma]], [[plastika]], [[keramika]], [[papir]], sintetska vlakna, [[beton]]ski, prehrambeni i kozmetički proizvodi. Za razliku od topljivih boja (u vodi, organskim otapalima ili materijalu koji treba obojiti) i bojila, pigmenti nisu topljivi u ostalim sastojcima materijala u koji se ugrađuju, već su dispergirani u finom usitnjenju, sve do nanometarskih čestica. Od mnogih svojstava pigmenata najvažnija je njihova [[boja]], koja ovisi o apsorpciji, odnosno refleksiji vidljivoga dijela spektra. Bijeli pigmenti reflektiraju gotovo sav [[Spektar (fizika)\|spektar]], [[Crno tijelo\|crni]] ga apsorbiraju, a obojeni jedan dio apsorbiraju, a ostali reflektiraju. Pigmenti su [[Kemijska tvar\|kemijske tvari]] u obliku vrlo sitnih [[čestica]], koje se upotrebljavaju uglavnom u optičke, ukrasne (dekorativne) ili zaštitne svrhe. Pigmenti su većinom obojeni i služe u prvom redu kao tvari koje daju boju sredstvima za prekrivanje površina, to jest bojama i lakovima ([[nalič]]), odnosno [[Tiskarstvo\|tiskarskim bojama]], ali se upotrebljavaju i bojenje mase materijala. Za razliku od [[Bojilo\|bojila]], pigmenti su netopivi u [[voda\|vodi]] ili [[Otapalo\|otapalu]] u kojem se primjenjuju i ne stvaraju [[Kemijska veza\|kemijske veze]] s [[materijal]]om koji treba obojiti, već ostaju [[Suspenzija (kemija)\|suspendirani]] u [[Vezivo\|vezivu]] u finom razdjeljenju. Osim kao tvari koje mijenjaju [[optika\|optička]] svojstva materijala, pigmenti služe i u mnoge specijalne svrhe, na primjer kao sredstva protiv [[korozija\|korozije]]. === Prirodni pigmenti ===▼ Pigmentima su vrlo slična i [[Punilo\|punila]], to jest nepromjenljive (inertne) tvari koje se dodaju tehničkim proizvodima ([[papir]]u, [[guma\|gumi]], [[plastika\|plastičnim masama]]) s namjerom da im se promijene svojstva ili smanji cijena. Mnogi pigmenti služe ujedno i kao punila. Na [[tržište\|tržištu]] se pigmenti uglavnom nalaze u [[prah]]u, ali proizvođači pigmenata sve češće nude pigmentne preparate priređene za pojedinu posebnu primjenu, u kojima su pigmenti već dispergirani u određenom vezivu. Takvi su na primjer pigmenti za [[tiskarstvo]], zatim takozvana pigmentna tijesta, koja se najviše upotrebljavaju prilikom proizvodnje [[tapete\|tapeta]] i slično. === Vrste pigmenata === Pigmenti se mogu razvrstati na više načina, na primjer prema porijeklu, kemijskom sastavu, boji ili prema svojoj manjeni. S obzirom na svoje porijeklo razlikuju se prirodni i sintetski pigmenti. Iako nekoć vrlo važni, prirodni pigmenti danas više nisu bitni, pa su i po svojstvima, a posebno po proizvedenim količinama uvelike nadmašeni sintetskim pigmentima. Različit kemijski sastav pigmenata uzrokuje i bitne razlike u svojstvima i primjeni između njihovih dviju osnovnih kemijskih klasa, anorganskih i organskih pigmenata. Anorganski su pigmenti mnogo duže u upotrebi. Njihov je udio u ukupnoj godišnjoj proizvodnji pigmenata mnogo veći od organskog i iznosi više od 96%. Odlika je anorganskih pigmenata što im je boja postojana, velike su pokrivne moći, otporni su prema djelovanju [[Atmosferilije\|atmosferilija]], otapala i topline i njihova je proizvodnja jeftina. Organski pigmenti veoma su se razvili u posljednjih pedeset godina i danas se primjenjuju sve više, posebno za raznobojni [[tisak]] u grafičkoj industriji. Ističu se većom paletom boja i nijansi, sjajnošću i transparentnošću. Prema svom području primjene razlikuju se pigmenti za [[nalič]]e boja i lakova na uobičajenim podlogama ([[Drvo (materijal)\|drvo]], [[metal]], [[Građevinski materijal\|građevne podloge]]), pigmenti za tiskarske boje za [[papir]], [[tekstil]] i [[Koža (materijal)\|kožu]], pigmenti za bojenje mase materijala ([[guma]], [[plastika\|plastične mase]], [[staklo]], [[papir]]), pigmenti za [[Keramika\|keramiku]] i [[emajl]], za proizvode prehrambene i kozmetičke industrije, za [[Slikarske tehnike\|slikarske boje]] i tako dalje. Pigmenti se najčešće razvrstavaju prema svojoj funkciji u dvije glavne skupine: u veliku skupinu pigmenata s izrazitim optičkim svojstvima i u pigmente sa specijalnim svojstvima (antikorozivnim, [[magnet]]skim i slično), dok se punila opisuju zasebno. Prema toj podjeli razlikuju se [[bijeli pokrivni pigment]]i, obojeni anorganski pigmenti, obojeni organski pigmenti, crni pigmenti, pigmenti sa specijalnim svojstvima i punila. Radi jednoznačne klasifikacije i određivanja pigmenti i druge tvari za bojenje i ličenje označuju se, osim imenom, i šifrom prema indeksu ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Color index'') koji propisuju kompetentna stručna udruženja u Engleskoj (eng. Society of Dyers and Colourists) i SAD (eng. American Association of Textile Chemist and Colorists). Takvo označivanje osobito je prikladno i potrebno za razlikovanje velikog mnoštva sintetskih organskih pigmenata. ▲==== Prirodni pigmenti ==== Od nekoć vrlo važnih prirodnih pigmenata danas se u manjim količinama rabe željezooksidni pigmenti ([[oker]] i crveni) i [[boksit]], a povećava se uporaba željeznoga tinjca (listićavi [[hematit]]). Sintetski anorganski pigmenti većinom su osrednje moći bojenja i velike pokrivnosti. U uporabi su, uz iznimku čađe i grafita, različiti spojevi metala, i to najviše kao: * bijeli pigmenti: [[titanijev dioksid]] ([[rutil]], anatas), [[cinkov oksid]] i smjesa cinkova sulfida i barijeva sulfata ([[litopon]]); Line 58 ⟶ 81: Značajnu uporabu kao pigmenti imaju i [[metal]]i: ljuskice [[aluminij]]a i [[bronca\|bronce]], cinkov prah. ==== Sintetski organski pigmenti ==== Sintetski organski pigmenti velike su moći bojenja i male pokrivnosti. U uporabi su: * žuti, narančasti i crveni azo-, diazo- i kompleksni azo-pigmenti, heterociklički (izoindolin) i antrakinonski, te crveni kinakridonski pigmenti; Line 119 ⟶ 142: == Poveznice == * [[Bijeli pokrivni pigment]] * [[Bojilo]] [[Kategorija: Materijali]]

Pigment: razlika između inačica