Razlika između inačica stranice »Pigment«

Dodana 4.544 bajta ,  prije 2 mjeseca
Nadopunio Pigment
(Nadopunio Pigment)
(Nadopunio Pigment)
 
[[datoteka:Indigo plant extract sample.jpg|mini|desno|250px|[[Indigo]] kao prirodni pigment nije danas za praksu više važan.]]
 
[[datoteka:Elizabeth I in coronation robes.jpg|mini|desno|250px|[[Elizabeta I.]] je znala koristiti [[olovno bjelilo]] da bi dobila blijedi ten.]]
 
[[datoteka:Simple reflectance.svg|mini|desno|250px|[[Svjetlost]]i različitih [[valna duljina|valnih duljina]] ([[boja]]) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta.]]
 
[[datoteka:Titanium(IV)_oxide.jpg|mini|desno|250px|[[Titanijev dioksid]] je najkvalitetniji [[bijeli pigment]] u [[Nalič|bojama]] i [[lak]]ovima.]]
 
[[datoteka:GreenPaintBucketRome.jpg|mini|desno|250px|Osušeni [[nalič]] zelene boje.]]
 
[[datoteka:Vasa color pigments.jpg|mini|desno|250px|Pigmenti u boji koji su se koristili na [[Vasa (brod)|ratnom brodu Vasa]], a [[Olovno bjelilo|olovno bjelilo]] je na najdonjoj polici, drugi s lijeva.]]
[[datoteka:GreenPaintBucketRome.jpg|mini|desno|250px|Osušeni nalič zelene boje]]
 
[[datoteka:Indian pigments.jpg|mini|desno|250px|Pigmenti na prodaji (tržnica [[Goa]], [[Indija]]).]]
Pigmenti su obojene tvari koje su kao nositelji obojenosti sastojci različitih proizvoda kao što su boje i lakovi ([[nalič]]), [[Tiskarstvo|tiskarske]] boje, [[guma]], [[plastika]], [[keramika]], [[papir]], sintetska vlakna, [[beton]]ski, prehrambeni i kozmetički proizvodi. Za razliku od topljivih boja (u vodi, organskim otapalima ili materijalu koji treba obojiti) i bojila, pigmenti nisu topljivi u ostalim sastojcima materijala u koji se ugrađuju, već su dispergirani u finom usitnjenju, sve do nanometarskih čestica. Od mnogih svojstava pigmenata najvažnija je njihova [[boja]], koja ovisi o apsorpciji, odnosno refleksiji vidljivoga dijela spektra. Bijeli pigmenti reflektiraju gotovo sav [[Spektar (fizika)|spektar]], [[Crno tijelo|crni]] ga apsorbiraju, a obojeni jedan dio apsorbiraju, a ostali reflektiraju.
 
Pigmenti su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] u obliku vrlo sitnih [[čestica]], koje se upotrebljavaju uglavnom u optičke, ukrasne (dekorativne) ili zaštitne svrhe. Pigmenti su većinom obojeni i služe u prvom redu kao tvari koje daju boju sredstvima za prekrivanje površina, to jest bojama i lakovima ([[nalič]]), odnosno [[Tiskarstvo|tiskarskim bojama]], ali se upotrebljavaju i bojenje mase materijala. Za razliku od [[Bojilo|bojila]], pigmenti su netopivi u [[voda|vodi]] ili [[Otapalo|otapalu]] u kojem se primjenjuju i ne stvaraju [[Kemijska veza|kemijske veze]] s [[materijal]]om koji treba obojiti, već ostaju [[Suspenzija (kemija)|suspendirani]] u [[Vezivo|vezivu]] u finom razdjeljenju. Osim kao tvari koje mijenjaju [[optika|optička]] svojstva materijala, pigmenti služe i u mnoge specijalne svrhe, na primjer kao sredstva protiv [[korozija|korozije]].
=== Prirodni pigmenti ===
 
Pigmentima su vrlo slična i [[Punilo|punila]], to jest nepromjenljive (inertne) tvari koje se dodaju tehničkim proizvodima ([[papir]]u, [[guma|gumi]], [[plastika|plastičnim masama]]) s namjerom da im se promijene svojstva ili smanji cijena. Mnogi pigmenti služe ujedno i kao punila.
 
Na [[tržište|tržištu]] se pigmenti uglavnom nalaze u [[prah]]u, ali proizvođači pigmenata sve češće nude pigmentne preparate priređene za pojedinu posebnu primjenu, u kojima su pigmenti već dispergirani u određenom vezivu. Takvi su na primjer pigmenti za [[tiskarstvo]], zatim takozvana pigmentna tijesta, koja se najviše upotrebljavaju prilikom proizvodnje [[tapete|tapeta]] i slično.
 
=== Vrste pigmenata ===
Pigmenti se mogu razvrstati na više načina, na primjer prema porijeklu, kemijskom sastavu, boji ili prema svojoj manjeni.
 
S obzirom na svoje porijeklo razlikuju se prirodni i sintetski pigmenti. Iako nekoć vrlo važni, prirodni pigmenti danas više nisu bitni, pa su i po svojstvima, a posebno po proizvedenim količinama uvelike nadmašeni sintetskim pigmentima.
 
Različit kemijski sastav pigmenata uzrokuje i bitne razlike u svojstvima i primjeni između njihovih dviju osnovnih kemijskih klasa, anorganskih i organskih pigmenata. Anorganski su pigmenti mnogo duže u upotrebi. Njihov je udio u ukupnoj godišnjoj proizvodnji pigmenata mnogo veći od organskog i iznosi više od 96%. Odlika je anorganskih pigmenata što im je boja postojana, velike su pokrivne moći, otporni su prema djelovanju [[Atmosferilije|atmosferilija]], otapala i topline i njihova je proizvodnja jeftina. Organski pigmenti veoma su se razvili u posljednjih pedeset godina i danas se primjenjuju sve više, posebno za raznobojni [[tisak]] u grafičkoj industriji. Ističu se većom paletom boja i nijansi, sjajnošću i transparentnošću.
 
Prema svom području primjene razlikuju se pigmenti za [[nalič]]e boja i lakova na uobičajenim podlogama ([[Drvo (materijal)|drvo]], [[metal]], [[Građevinski materijal|građevne podloge]]), pigmenti za tiskarske boje za [[papir]], [[tekstil]] i [[Koža (materijal)|kožu]], pigmenti za bojenje mase materijala ([[guma]], [[plastika|plastične mase]], [[staklo]], [[papir]]), pigmenti za [[Keramika|keramiku]] i [[emajl]], za proizvode prehrambene i kozmetičke industrije, za [[Slikarske tehnike|slikarske boje]] i tako dalje.
 
Pigmenti se najčešće razvrstavaju prema svojoj funkciji u dvije glavne skupine: u veliku skupinu pigmenata s izrazitim optičkim svojstvima i u pigmente sa specijalnim svojstvima (antikorozivnim, [[magnet]]skim i slično), dok se punila opisuju zasebno. Prema toj podjeli razlikuju se [[bijeli pokrivni pigment]]i, obojeni anorganski pigmenti, obojeni organski pigmenti, crni pigmenti, pigmenti sa specijalnim svojstvima i punila.
 
Radi jednoznačne klasifikacije i određivanja pigmenti i druge tvari za bojenje i ličenje označuju se, osim imenom, i šifrom prema indeksu ([[Engleski jezik|eng]]. ''Color index'') koji propisuju kompetentna stručna udruženja u Engleskoj (eng. Society of Dyers and Colourists) i SAD (eng. American Association of Textile Chemist and Colorists). Takvo označivanje osobito je prikladno i potrebno za razlikovanje velikog mnoštva sintetskih organskih pigmenata.
 
==== Prirodni pigmenti ====
Od nekoć vrlo važnih prirodnih pigmenata danas se u manjim količinama rabe željezooksidni pigmenti ([[oker]] i crveni) i [[boksit]], a povećava se uporaba željeznoga tinjca (listićavi [[hematit]]). Sintetski anorganski pigmenti većinom su osrednje moći bojenja i velike pokrivnosti. U uporabi su, uz iznimku čađe i grafita, različiti spojevi metala, i to najviše kao:
* bijeli pigmenti: [[titanijev dioksid]] ([[rutil]], anatas), [[cinkov oksid]] i smjesa cinkova sulfida i barijeva sulfata ([[litopon]]);
Značajnu uporabu kao pigmenti imaju i [[metal]]i: ljuskice [[aluminij]]a i [[bronca|bronce]], cinkov prah.
 
==== Sintetski organski pigmenti ====
Sintetski organski pigmenti velike su moći bojenja i male pokrivnosti. U uporabi su:
* žuti, narančasti i crveni azo-, diazo- i kompleksni azo-pigmenti, heterociklički (izoindolin) i antrakinonski, te crveni kinakridonski pigmenti;
== Poveznice ==
* [[Bijeli pokrivni pigment]]
* [[Bojilo]]
 
 
[[Kategorija: Materijali]]