Razlika između inačica stranice »Pigment«

Dodana 6.223 bajta ,  prije 6 mjeseci
Nadopunio Pigment
(Nadopunio Pigment)
(Nadopunio Pigment)
 
[[datoteka:Pigment sienna burnt iconofile.jpg|mini|desno|250px|[[Sijena (pigment)|Sijena]] je pigment koji nakon [[žarenje|žarenja]] dobije crvenosmeđu boju.]]
 
[[datoteka:Difuzija svjetlosti.gif|mini|desno|250px|[[Raspršenje svjetlosti]] je je veće za bijele pigmente što je veći [[indeks loma]] [[svjetlost]]i.]]
 
[[datoteka:White primer bucket.jpg|mini|desno|250px|[[Nalič|Temeljna boja]].]]
 
[[datoteka:Zinc oxide.jpg|mini|desno|250px|[[Cinkov oksid]] kao [[bijeli pigment]].]]
 
[[datoteka:Wheelbarrow tyre.JPG|mini|desno|250px|[[Čađa]] se primjenjuje kao ojačavajuće sredstvo u proizvodnji [[Guma|gume]] (više od 90% količina).]]
 
'''Pigment''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''pigmentum'': boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj [[Boja|boje]] u živih organizama. Nalaze se u [[stanica]]ma u obliku zrnaca, kapljica i [[kristal]]a; često su vezani na [[bjelančevine]]. Važni su za [[život]] [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[čovjek]]a. Podrijetlo im je dvojako: stvoreni su u protoplazmi specijalnih stanica kao endogeni pigmenti ([[plastidi]]) ili dospijevaju u stanice infiltracijom kao egzogeni pigmenti. Najrašireniji su pigmenti: [[porfirin]]i ([[klorofil]], [[hemoglobin]], [[citokrom]]i i drugi), [[karotenoidi]] (žuti [[ksantofil]]i i narančasti do narančastocrveni [[Karotenoidi|karoteni]], koji se nalaze u različitim tkivima biljaka, praživotinja, spužava, mahovnjaka, ježinaca, kralježnjaka, te [[fukoksantin]] u smeđih i nekih drugih alga), [[fikobilin]]i ([[fikoeritrin]] i [[fikocijan]]), [[antocijan]]i (crvene, ljubičaste i plave boje) te njihove bezbojne modifikacije [[leukoantocijanidin]]i (bijela boja latica), [[Flavonoidi|flavoni]] i [[flavonol]]i (žute boje poznate i pod nazivom antoksantini; nalaze se u listovima, cvjetovima i plodovima biljaka, a dolaze i u nekih vrsta kukaca i ježinaca). U [[vakuola]]ma većine biljaka reda ''[[Caryophyllales]]'' nalaze se crveni ili žuti [[betalain]]i, koji u svojoj molekuli sadrže [[dušik]]: betanidin u korijenu cikle, [[filokaktin]] u biljkama roda ''Phyllocactus'', žuti pigment u zapadnoindijske opuncije. Takav je i [[amanitin]], crveni pigment u otrovne gljive crvene [[Muhara|muhare]]. U biljnom svijetu rašireni su i [[kinon]]i (primjerice smeđa jesenja boja listova kruške), a dolaze i u unutarnjim organima ježinaca i kukaca (naftokinoni). U perju, dlakama i koži životinja i čovjeka nalaze se  [[melanin]]i. Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani (na primjer kod [[Žutica|žutice]]) ili ih nema ([[albinizam]]). Raspodjela pigmenata na površini (koži) ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se [[pigmentacija]]. <ref> '''pigmenti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48181] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
Pigmentima su vrlo slična i [[Punilo|punila]], to jest nepromjenljive (inertne) tvari koje se dodaju tehničkim proizvodima ([[papir]]u, [[guma|gumi]], [[plastika|plastičnim masama]]) s namjerom da im se promijene svojstva ili smanji cijena. Mnogi pigmenti služe ujedno i kao punila.
 
Na [[tržište|tržištu]] se pigmenti uglavnom nalaze u [[prah]]u, ali proizvođači pigmenata sve češće nude pigmentne preparate priređene za pojedinu posebnu primjenu, u kojima su pigmenti već dispergirani u određenom vezivu. Takvi su na primjer pigmenti za [[tiskarstvo]], zatim takozvana pigmentna tijesta, koja se najviše upotrebljavaju prilikom proizvodnje [[tapete|tapeta]] i slično.
 
=== Vrste pigmenata ===
 
Stvaranje fine i stabilne suspenzije pigmenata u vezivu vrlo je važno u onim lakovima i bojama u kojima je upotrijebljena smjesa različitih pigmenata (na primjer smjesa bijelog i nekog obojenog pigmenta). Ako takva suspenzija nije posve stabilna, odnosno ako sposobnost dispergiranja različitih pigmenata nije podjednaka, može se u naliču nakon primjene opaziti takozvano isplivavanje, to jest razdvajanje pigmenata, što može bitno utjecati na boju i optički učinak, te učiniti takav proizvod neupotrebljivim. Zbog toga proizvođači pigmenata redovno navode podatke za pigmentnu volumnu koncentraciju (PVK) i kritičnu pigmentnu volumnu koncentraciju (KPVK). Prva je od njih optimalna koncentracija pigmenata u nekom određenom vezivu s obzirom na svojstva budućeg osušenog laka, dok druga predstavljaju onu koncentraciju pri kojoj se svojstva osušenog laka počinju drastično mijenjati i pogoršavati.
 
=== Karakterizacija pigmenata ===
Karakteristike, svojstva i način ispitivanja pojedinih pigmenata propisani su [[standard]]ima. Ispitivanjem se određuju mnoga svojstva kao što su svojstva hlapljivih tvari i tvari topljivih u vodi, [[pH]] vrijednost, [[električna vodljivost]], udio u vodi topljivih sulfata, klorida, nitrata, ostatak na situ, [[gustoća]], [[tvrdoća]], optička svojstva, spektrofotometrijski podaci, jakost (izdašnost) boje, pokrivna moć, transparentnost, svjetlostalnost, kredanje, sjaj, termostabilnost, otpornost prema kemikalijama i tako dalje. Za pojedinu primjenu propisana su i dalje ispitivanja, na primjer dispergiranje u određenim vezivima, u PVC i tako dalje.
 
== Primjena ==
Na [[tržište|tržištu]] se pigmenti uglavnom nalaze u [[prah]]u, ali proizvođači pigmenata sve češće nude pigmentne preparate priređene za pojedinu posebnu primjenu, u kojima su pigmenti već dispergirani u određenom vezivu. Takvi su na primjer pigmenti za [[tiskarstvo]], zatim takozvana pigmentna tijesta, koja se najviše upotrebljavaju prilikom proizvodnje [[tapete|tapeta]] i slično.
 
=== Bijeli pigmenti ===
{{glavni|Bijeli pokrivni pigment}}
 
'''Bijeli pokrivni pigment''' ili '''bijeli pigment''' je [[pigment]] s povoljnim [[optika|optičkim]] svojstvima i s velikom pokrivnom moći i koji se stoga u prvom redu upotrebljava za postizanje optičkih učinaka i zaštitnog djelovanja u [[lak]]ovima i bojama ([[nalič]]) namijenjenim ličenju površine [[materijal]]a, za razliku od pigmenata koji se upotrebljavaju kao [[punilo|punila]] i koji su također najčešće bijele [[Boja|boje]]. Među bijelima pokrivnim pigmentima ističe se [[titanijev dioksid]] (titan(IV) oksid), a sami ili s njim u smjesi upotrebljavaju se i [[cinkov oksid]], [[cinkov sulfid]], [[litopon]] te bazični [[Olovo (element)|olovo]](II) karbonat.
 
{| class="wikitable"
|-
! Bijeli pokrivni pigmenti
!style="padding: 0 1em;"| [[Indeks loma]] ''n''
|-
| [[Titanijev dioksid]] (anatas, [[rutil]])
|style="text-align:center"| 2,6 – 2,7
|-
| [[Cinkov sulfid]]
|style="text-align:center"| 2,4
|-
| [[Cinkov oksid]] (cinkovo bjelilo)
|style="text-align:center"| 2,0 – 2,1
|-
| [[Litopon]]
|style="text-align:center"| 1,8 – 2,1
|-
| [[Olovo (element)|Olovo]](II) [[Karbonati|karbonat]] ([[olovno bjelilo]])
|style="text-align:center"| 1,8
|-
| [[Barijev sulfat]]
|style="text-align:center"| 1,64
|}
 
=== Crni pigmenti ===
Glavni crni pigmenti jesu tvari koje se sastoje od elementarnog [[ugljik]]a, što je u prvom redu [[čađa]], a uz nju i [[grafit]]. Osim toga kao crni pigment poznato je i željezno crnilo, jedan od [[Željezovi oksidi|oksida željeza]], dok različiti mješoviti oksidi [[željezo|željeza]], koji sadrže i [[krom]], [[Bakar (element)|bakar]] ili [[mangan]], danas nisu mnogo važni.
 
==== Čađa ====
{{glavni|Čađa}}
 
Među crnim pigmentima čađa je svakako najvažnija i najviše se upotrebljava. Poznato je da se najviše čađe (više od 90%) troši u industriji guma ([[pneumatik]]a). Međutim, od ukupno proizvedenih količina čađe oko 6% se upotrebljava u svojstvu pigmenata koji služi za [[optika|optičke]] svrhe, to jest kao tvar kojom se postiže crna boja. U tom smislu najviše se pigmentne čađe troši u proizvodnji [[polimer]]nih materijala, [[lak]]ova i [[Tiskarstvo|tiskarskih boja]], dok manje količine služe za bojenje [[cement]]a i [[beton]]a, [[papir]]a, [[tekstil]]nih proizvoda, [[Koža (materijal)|kože]], paste za [[Cipela|cipele]], obuće i tako dalje.
 
Čađa koja se upotrebljava u proizvodnji polimernih materijala ne služi samo za davanje crne boje, već se dodaje i kao [[punilo]] radi poboljšanja [[mehanika|mehaničkih]] svojstava, zatim za mijenjanje [[električna struja|električnih svojstava]] i kao [[stabilizator]] za sprječavanje razgradnje polimernih materijala djelovanjem [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]]. Od čađe za pripravu crnih lakova i boja traži se u prvom redu veći sjaj i povećana stabilnost prema [[atmosferilije|atmosferilijama]], laka mogućnost [[Disperzija|dispergiranja]] i otpornost prema [[Flokulacija|flokuliranju]]. Takve zahtjeve više od ostalih ispunjavaju plinske čađe. U tiskarstvu čađa je neizmjerno važna u pripravi tiskarskog crnila za tisak [[Novine|novina]], [[časopis]]a i [[knjiga]]. Za novinski tisak služe čađa srednje veličine čestica, koje se daju relativno lako dispergirati, ali s još dovoljnom dubinom boje, dok se od čađe za ofsetni tisak i knjigotisak traži velika pokrivna moć.
 
Čađa se općenito odlikuje izvanrednim svojstvima. Ona je svjetlostalna i postojana prema djelovanju atmosferilija, [[kiseline|kiselina]] i [[Baze (kemija)|lužina]], netopiva u [[otapalo|otapalima]], postojana na [[temperatura]]ma do 250 °C, a posjeduje izrazitu jakost i dubinu boje. Već prema sirovinama i prema načinu proizvodnje postoji mnogo vrsta čađe. Njihovu tehničku primjenu određuju uglavnom tri važna svojstva: srednja veličina [[čestica]], udjel površinskih [[oksidi|oksida]] i sekundarna struktura.
 
==== Grafit ====
{{glavni|Grafit}}
 
Kao jedna od triju [[Alotropija|alotropskih modifikacija]] [[ugljik]]a, grafit se u obliku [[minerali|minerala]] pojavljuje u prirodi, a može se iz [[Amorfna tvar|amorfnog]] ugljika proizvesti i [[Sintetika|sintetski]]. Grafit je važan tehnički materijal s nizom vrlo dobrih svojstava kao što su otpornost prema kemikalijama i temperaturnim promjenama, nizak koeficijent [[trenje|trenja]], velika toplinska i električna vodljivost i tako dalje.
 
U svojstvu pigmenata grafit se nalazi veću primjenu. Kao crni pigment u lakovima za bojenje površine materijala, grafit se praktički uopće ne upotrebljava jer se vrlo slabo miješa s vezivima, a njegova crna boja nije dovoljno izrazita i jaka. Međutim, grafit se primjenjuje u pripravi sredstava za ličenje s antikorozivnim djelovanjem. Takvi naliči štite od korozije velike industrijske građevine i konstrukcije mostova, spremnika za vodu i plin, i slično. Osim toga, grafit služi i kao punilo u bojama i lakovima, gumenim proizvodima i plastici.
 
== Izvori ==