Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku: razlika između inačica

|naziv=Njemačka invazija Poljske

|sukob= Drugi svjetski rat

|vrijeme=[[1. rujna]] [[1939.]] - [[6. listopada]] [[1939.]]

|mjesto=[[Poljska]]

 

===Njemačka===

Nijemci su imali značajnu brojčanu prednost nad Poljacima. Kopnena vojska (''Heer'') je imala oko 2400 tenkova organiziranih u 6 oklopnih (''Panzer'') divizija, rabeći novu operativnu doktrinu. Smatrano je da postrojbe trebaju djelovati u suradnji s ostalim dijelovima vojske, probijajući neprijateljsku obranu izolirati pojedine postrojbe te ih opkoliti i zatim uništiti. Oklopne postrojbe bi pratilo manje pokretno motorizirano pješaštvo i obično pješaštvo. Zrakoplovstvo (''[[Luftwaffe]]'') bi pružalo i taktičku i stratešku podršku, posebno obrušavajući bombarderi su prekidali linije opskrbe i komunikacije. sve zajedno se nova doktrina nazivala ''[[Blitzkrieg]]'' (munjeviti rat). Povjesničari Basil Lydell Hart i A.J.P. Taylor su zaključili: "Poljska je pravi primjer teorije ''Blitzkriega''".

 

 

===Poljska===

Između 1936. i 1939. godine Poljska je mnogo ulagala u industrijalizaciju u Središnjoj industrijskoj regiji. Pripreme za obrambeni rat protiv Njemačke trajale su već veoma dugo, ali većina planova nije predviđala rat prije 1942. godine. Da bi mogla financirati industrijalizaciju Poljska je većinu proizvedene moderne opreme izvozila. 1936. godine je uspostavljen ''Fond nacionalne obrane'' da prikuplja sredstva neophodna za jačanje Oružanih snaga. Poljska vojska je imala oko milijun vojnika, ali manje od polovice je bila mobilizirana do 1. rujna. Ovi naknadno mobilizirani vojnici su pretrpjeli značajne gubitke kada je Luftwaffe napadala javni prijevoz. Posjedovali su nešto manje oklopnih vozila od Njemačke, i te postrojbe raspršene među pješaštvom nisu bile sposobne da efikasno djeluju.

 

Iskustva iz [[Sovjetsko-poljski rat|Sovjetsko-poljskoga rata]] oblikovala su organizacijsku strukturu i operativnu doktrinu. Za razliku od rovovskoga ratovanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], Sovjetsko-poljski rat je bio sukob gdje je pokretljivost konjaničkih postrojbi igrala odlučujuću ulogu. Poljaci su shvaćali prednosti mobilnosti ali nisu bili voljni u velika ulaganja u skupe i neprovjerene izume od tada. Unatoč tome Konjičke brigade, kada su rabljene kao mobilno pješaštvo, postizale su određene uspjehe protiv njemačkog pješaštva i konjice.

Poljsko ratno zrakoplovstvo (''Lotnicstwo Wojskowe'') bilo je u golemome nesrazmjeru u odnosu na Njemačko, iako nije bilo onesposobljeno na zemlji, kao što je uobičajeno vjerovanje. Zrakoplovstvu je manjkalo modernih lovačkih zrakoplova, ali su piloti bili među najbolje uvježbanim na svijetu, što se pokazalo godinu poslije u [[Bitka za Britaniju|Bitki za Britaniju]] gdje su igrali veoma važnu ulogu. Sveukupno Nijemci su imali i kvalitativnu i kvantitativnu prednost, Poljska je imala svega oko 600 modernih aparata. Zračne su snage imale 185 PZL P.11 i 95 PZL P.7 lovaca, 175 PZL.23 Karas B, 35 Karas A, i do rujna preko 100 PZL.37 Łos bombardera. Također su imali preko tisuću zastarjelih transportnih, izviđačkih i trenažnih zrakoplova. U ratu je samo 70% ovih snaga bilo mobilizirano, tek 36 PZL.37 Łos bombardera bilo uporabljeno. Svi ovi zrakoplovi su bili poljski dizajn, s tim da su bombarderi bili moderniji nego lovci a sukladno planom razvoja zrakoplovstva generala Ludomila Rayskog. Poljski su lovci bili generaciju stariji nego njemački suparnici, poljski lovac PZL P.11 proizveden ranih tridesetih bio je sposoban samo za brzinu od 365 km/h mnogo sporiji nego njemački bombarderi.