Razlika između inačica stranice »Austrijanci«

Dodano 5 bajtova ,  prije 1 godinu
popravak linka na Neuchâtel, podnalsovi, prijevodi i još poneka sitnica
m (Poveznica sa pogreškom (CheckWiki #32))
(popravak linka na Neuchâtel, podnalsovi, prijevodi i još poneka sitnica)
 
== Kratka povijest ==
''Prethistorija=== Prapovijest i pojava prvih predaka Germana''===
 
Područje današnje Austrije naseljeno je još otprije 50,000 godina prije Krista, odnosno od paleolitika. Tragovi ljudske prisutnosti nađeni su, na primjer, u pećinama [[Gudenus Hohle]] blizu [[Weissenkirchen]]-a i na Schlenken-u kod [[Hallein]]-a. To su bila nomadska plemena Ranog kamenog doba koja su živjela od lova. Oko 5,000 godina Prije Krista ([[neolitik]]) počinje se javljati uzgoj stoke, ratarstvo, kao i lov, ribolov i sakupljanje. Od neolitskog doba (Wangermann) ovdje se već počinje vaditi sol u rudnicima u [[Dürrnberg|Dürrnbergu]], [[Hallstatt|Hallstattu]], i [[Hall|Hallu]]. -Tijekom [[Kameno doba|Kamenog doba]], 4.500 prije Krista javlja se novo stanovništvo koje napreduje uz dolinu [[Dunav|Dunava]] i miješa s domorocima. To su nosioci Dunavske kulture (Danubian culture), oni žive zajedno sa svojom stokom u velikim drvenim kućama, bave se lončarstvom i trguju s mediteranskim narodima za fine sjekire od kamena i kremena. Na nekoliko jezera javljaju se sojenice.
Tijekom razdoblja između 2000 i 400. prije Krista, središnja i južna germanska plemena miješaju se s narodom '[[Bell-Beaker]]', izvrsnim metalcima koji su došli iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal|Portugala]]. Oni su možda bili Indoeuropljani, ali svakako doprinose razvoju metalurgije, a i trguju s narodima baltičke obale i [[Mediteran|Mediterana]].
 
''=== La Tene'' (450. prijepr. KristaKr. - [[58.]]] iza Kristan.e.) ===
 
Tijekom Kasnog željeznog doba Kelti (kulture La Tene) vladaju današnjom Austrijom, kontrolirajući trgovinu [[sol|soli]], [[bakar (element)|bakra]] i željeza. Oni utemeljuju prvu čvrstu državnu strukturu ,nazvanu od Rimljana Noricum (po ilirskom plemenu Norici). Kultura la Tene dobila je ime po keltskom mjestu kod jezera [[NeuchatelNeuchâtel]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Tu je sredinom 19. stoljeća otkriveno mnogo željeznog oružja, oruđa i nakita.
 
La Tene kultura bila je pod utjecajem Etruščana i Grka. Kelti se šire središnjom i zapadnom [[Europa|Europom]], sve do Jutlanda. To je razdoblje početka urbanizacije, novih industrija i umjetnosti. Germanska plemena koja dolaze u kontakt s Keltima apsorbiraju njihovu kulturu. Germanski narodi zamijenit će Kelte Središnje Europe.
 
''=== Klasično doba i Rimska civilizacija'', [[101. prijepr. KristaKr.]] - 400. izan.e. Krista===
 
Godine 101. prije Krista veliki dio područja južno od Dunava postaje poznat kao [[Norikum|Noricum]], postaje dio Rimskog Carstva. Oni dijele današnju Austriju na tri provincije: Retiju (Voralberg i Tirol), Noricum (Salzburg, [[Karintija]], [[Štajerska]] i [[Gornja Austrija|Gornja]] i [[Donja Austrija]]) i Gornju [[Panonija|Panoniju]] (Bečki bazen, [[Gradišće]] i [[Mađarska]]).
 
''=== Dolaze Germani, Slaveni i Avari'' ===
 
Godine 166. na granicama rimskih provincija pojavljuju se Germani, oni napadaju u raznim razdobljima i u 4. stoljeću prodiru kroz granicu. [[Goti]], [[Rugijanci]], [[Lombardi]], [[Vandali]], [[Ostrogoti]] gaze preko Bečkog bazena. [[Alemani]] ulaze u [[Retija|Retiju]], [[Heruli]] u današnji [[Salzburg]] (prije Juvanum), [[Goti]] izbijaju na Dravu. Javaljaju se i [[Slaveni]] i [[Avari]], i do danas ima puno slavenskih geografskih imena na cijelom području Austrije osim Vorarlberga i Tirola (na primjer Graz - Gradec). Od 6. stoljeća Bajuvari (preci Bavaraca i 'naših' današnjih Austrijanaca) okupirali su Tirol, Alemani se naseljavaju zapadnije. Slaveni se cijepaju na Sjeverne i Južne, a [[Bajuvari]] i Avari zavladaše dolinom Dunava. Od 5 stoljeća Germani su zavladali cijelim Zapadnim rimskim carstvom.
 
''== Porijeklo Bavaraca'' ==
 
Prema Richard Jaklitsch-u Bavarci bi trebali biti potomci izgubljenih germanskih plemena Rimljanima poznatim pod imenom Marcomanni. Markomansko porijeklo je u današnjoj Saksoniji, oni kreću na jug u 1 st. Prije Krista i nastanju se u Bohemiji (kasnija Čehoslovačka), tjerajući pred sobom keltsko pleme Boii. U Bohemiji Marcomanni ostaju oko 500 godina, eventualno dajući keltsko ime svojoj domovini. U 2. i 3. stoljeću zauzeti su s ratnim konfliktima protiv Rimljana. Ime Marcomanni znači ljudi s granice' / 'marche'/. Stari keltski naziv za Bohemiju bio je Boja ili Bojos, od čega nastaje Bojoheim, Baiheim, ili Beheim (Kohlrausch). Ime Bavarci, nastalo od Bajuvarii ili Baioarii, znači 'stanovnici zemlji Boii (Leeper). Austrijaci su porijeklom od velikog germanskog naroda poznatog kao Bavarci koji je naseljavao današnju Bavariju (Bayern) i sjevernu Austriju u kasnom 5. i ranom 6. stoljeću. Prvi puta Bavarsko ime se spominje (kao "Baioaria".) 520. godine. Od tog vremena oni vladaju Bavarskom, Tirolom Gornjom Austrijom i Salzburgom.
== Običaji Austrijanaca ==
Austrijanci, danas višemilijunski narod, počinje nastajati raspadom plemenskog sustava Bavaraca do kojega dovodi karolinški feudalizam i kasnijim okrupnjivanjem feudalnih posjeda, negdje u XII stoljeću, u 'Landove'. Nastanak Landova dovodi i do političke koncentracije koja počinje Babenbergovcima [[1192]]. i kasnije [[Habsburgovci]]ma ([[1282]]). Raspadom [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] [[1918]]. Landovi postaju sastavni dijelovi Austrijske Republike. Etnički sastav Landova nije uvijek bavarski, u području [[Vorarlberg]]a koji su [[Alemani|alemanskog]] porijekla kao i susjedni [[Germano-Švicarci]], stanovništvo se služi jezikom srodnim onom u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Ovi najzapadniji Austrijanci na glasu su kao imućni industrijalci. Područje Štajerske također u potpunosti ne pripada etnički, jezično ni kulturno samo [[Bavarci]]ma. Ona nastaje u XII. stoljeću spajanjem bavarskih s karantanskim regijama. Karantanci (po govoru [[Slaveni]]) sudjelovali su u stvaranju Steiermaka ([[Štajerska|Štajerske]]) i Kärntena ([[Koruška|Koruške]]). Osobit jak slavenski (slovenski) utjecaj osjećao se u Koruškoj, pa su se čak još danas neki običaji sačuvali u koruškom [[Landesbewußtsein]]u. Slovenski element ipak se postupno topi, danas možda oko 4 %. Turizam je danas glavna preokupacija štajerskih Austrijanaca, a stare crkve i lijepa priroda aduti su za njegov daljnji razvoj. U Štajerskoj je ostao naročito živ folklor, ovdje se još može vidjeti i nabaviti popularni [[grauer Rock]] (sivi kaputić) i [[graue Hose]]. Burgenland ili [[Gradišće]] još je jedno područje u kojemu Austrijanci ne udaraju glavni pečat, nego su to ovaj puta [[Hrvati]]. Oni ovaj kraj naseljavaju nakon pojave [[Turci|Turaka]] a došli su iz područja Dalmacije odakle su donesli svoj čakavski jezik. To je ista seoba koja je pokrenula i pretke [[molizanski Hrvati|molizanskih Hrvata]] da se nasele u Italiji. Vinogradarstvo, stočarstvo i poljoprivreda glavna su zanimanja Gradišćanaca. Prave Austrijance nalazimo u Donja [[Austrija|Donjoj]] i [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], u [[Tirol]]u gdje ih smatraju za tipične Austrijance, te naravno u Salzburgu, kulturnom prijestolnicom Austrije i [[Beč]]u.
 
Farmerski poslovi i [[industrija]] (tekstilna) i [[turizam]] glavna su zanimanja Austrijanaca. Veoma su česte malene obiteljske farme na kojima Austrijanci rade. Porijeklo suvremenog austrijskog sigurnosnog socijalnog sistema potječe još s kraja [[19. stoljeće|19 stoljeća]]. Radnici, službenici, razne službe i farmeri uplaćuju u razne sigurnosne socijalne fondove. Patrijarhalna obitelj u najnovije vrijeme među mladim obiteljima pretvara se u partnersku zajednicu u kojoj nastoje živjeti mladi parovi. Najveći dio Austrijanaca katoličke je vjere.
 
180

uređivanja