Inačica od 1. travnja 2016. u 12:13 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 28. svibnja 2020. u 16:10 uredi ukloni ovu izmjenu Janezdrilc (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 305 edits m →‎Životopis: np Novija izmjena →
Redak 4: Ilija Gregorić rođen je u Ribniku kraj Karlovca, oko [[1520.]] godine. Sudjelovao je u borbama protiv [[Osmansko Carstvo\|Turaka]] te bio zarobljavan, ali je iz zarobljeništva dva puta uspio pobjeći ([[1545.]] i [[1568.]] godine) i zbog toga je dobio nadimak Prebeg (Pribeg).<ref name="HBL"/> Oko [[1550.]] godine naselio se u [[Brdovec\|Brdovcu]], koji je bio dijelom susedgradsko-stubičkog vlastelinstva obitelji Hennyngh, gdje je imao posjed, bavio se trgovinom i služio kao vojnik na granici. Posjed mu je za vrijeme nemira na vlastelinstvu oduzeo [[Franjo Tahy]]. Zbog svoga vojničkog znanja izabran je od ustanika za glavnoga vojnog zapovjednika Seljačke bune (''G. je izradio zreo i širok vojnički plan i zapovijedao najvažnijim dijelom ustaničke vojske, koji je trebao proširiti ustanak na slovenski teritorij "do mora".'' ([[Bogo Grafenauer\|Grafenauer]]).<ref name="HBL"/> Zapovijedao je napadom ustanika na [[Cesargrad]] te rukovodio postrojbama koje su provalile u slovenske pokrajine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/24447/ Proleksis enciklopedija: Gregorić, Ilija], preuzeto 23. lipnja 2012.</ref> Napad na i zauzimanje Cesargrada bio je početak bune te prva veća ustanička akcija.<ref>[http://www.mdc.hr/msb/seljacka-buna.htm Muzej seljačkih buna: Seljačka buna], preuzeto 23. lipnja 2012.</ref> Tijekom bune ~~Geregorić~~Gregorić je bezuspješno pokušao u bunu uključiti i [[Uskoci\|uskoke]] iz [[Žumberak\|Žumberka]].<ref name="proleksis"/> Nakon poraza kod [[Krško]]g [[5. veljače]] [[1573.]] godine povlačio se preko [[Jurklošter\|Jurkloštra]] i [[Planina pri Sevnici\|Planine]], a [[8. veljače]] porazili su ga štajerski velikaši kod Šenpetra (danas Bistrica ob Sotli). Uhvaćen je oko [[20. veljače]] [[1573.]] godine u okolici [[Jasenovac Zagorski\|Jasenovca]], u pokušaju bijega na turski teritorij, te je odveden u [[Beč]] gdje je bio preslušavan, a njegove izjave u istražnom postupku sačuvane su i dragocjen su izvor podataka o buni.<ref name="HBL"/> Nakon završetka istrage vraćen je u Zagreb, gdje je najvjerojatnije u drugoj polovici [[1574.]] godine pogubljen.<ref name="HBL"/> == Vidi još ==

Ilija Gregorić: razlika između inačica