Negropont: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Zapadna gospodština na Negropontu instaurirana je 1204. godine kao dio [[Ahejska Kneževina|Ahejske Kneževine]], dan poslije [[opsada Carigrada 1204.|opsade Carigrada]] i uspostave [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]]. Prema sporazumima koje su preuzeli [[mletački dužd]] [[Enrico Dandolo]] i ostali vođe četvrtoga križarskog phoda (''partitio imperii Romaniae'') [[Serenissima]] je dobila sjeverne i južne dijelove otoka, ostavivši središnji dio sa glavnim naseljem [[Halkida|Halkidom]] [[Bonifacij I. od Monferrata|Bonifaciju I. od Monferrata]] iz dinastije [[Aleramici]] koji je postao [[Solunska Kraljevina|kralj Soluna]]<ref name=Eubea>Giuseppe Caraci - Margherita Guarducci - Camillo Manfroni, [http://www.treccani.it/enciclopedia/eubea_(Enciclopedia-Italiana)/ Eubea], in [[Enciclopedia Italiana]], Roma, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 1932. URL konzultiran 26. rujna 2012.</ref>.
 
ProljećaMeđutim, Bonifacij je preduhitrio Mlečane. Markiz Bonifacij di Monferrato je preko jednog svog baruna okupirao dio proljeća [[1205.]] Bonifacij je okupirao cijeli otok i dodijelio ga je u [[feud]] ratnom drugu [[Jacques d'Avenses|Jacquesu d'Avensesu]]. Međutim, prijevremenim nestankog potonjeg, malo vremena poslije markiz je podijelio teritorij na tri trećine (''terzi'') koje je dodijelio drugim križarima, njegovim vazalima, (svi [[Verona|Veronjani]]): [[Oreoi]] (''terzero del Rio'') na sjeveru otišao je [[Pegoraro di Mercà nuovo|Pegoraru di Mercà nuovu]]; [[Karystos]] (''terzero di Caristo'') pripao je [[Ravano dalle Carceri|Ravanu dalle Carceriju]]; [[Halkida]] (''terzero della Clissura'') u središnjem dijelu koncesirana je [[Giberto da Verona|Gibertu I. da Verona]] (dalle Carceri). Dio grada Halkide morao je biti u rukama svih triju gospodara zajedno i nedjeljivo<ref name=Eubea/><ref> Axel Goria, [http://www.treccani.it/enciclopedia/bonifacio-i-marchese-di-monferrato_(Dizionario_Biografico)/ BONIFACIO I, marchese di Monferrato], in [[Dizionario biografico degli italiani]], vol. 12, Roma, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 1971. URL konzultiran 26. rujna 2012.</ref><ref name=ivanodc>Anthony Luttrell, [http://www.treccani.it/enciclopedia/ivano-dalle-carceri_(Dizionario_Biografico)/ Ivano Dalle Carceri], in [[Dizionario biografico degli italiani]], vol. 32, Roma, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 1986. URL konzultiran 26. rujna 2012.</ref>. Ali [[1208.]] godine je smrću Giberta i odlaskom Pegorara koji se vratio u Italiju, Dalle Carceri je postao jefini feudalac na otoku.<ref name=ivanodc/>.
U Halkidi je bio glavni grad. Bio je okružen [[Mletački prekomorski posjedi|mletačkim prekomorskim posjedima]] (''Stato da Mar'') te je vrlo brzo pao pod utjecaj [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]].
Gospodari trećine Halkide bili su većinom iz obitelji dalle Carceri, Pallavicini te ostali. A kad je postala mletački dominij, gospodari su bili iz obitelji Zorzi. U trećini Karystu bili su većinom iz obitelji dalle Carceri, de Cicone i da Verona. Za katalonske okupacije vladari su bili iz obitelji Fadrique, a kad je postala mletački dominij, gospodari su bili iz obitelji Zorzi. U trećini Oreoiu gospodarii su većinom bili iz obitelji dalle Carceri, da Verona i Ghisi.
Društveni slojevi bili su plemstvo, kler i puk. Državna vjera bio je katolicizam, najraširenije pravoslavlje a tu je bilo i židovskih vjernika. Država nije bila u potpunosti samostalna, nego je bila satelitska država ovisna o Mletačkoj Republici i Latinskom Carstvu (Ahejska Kneževina).
 
Gospoština je iskusila u potpunosti ili djelimice ponovnu bizantsku vlast, katalonsku okupaciju i na kraju prelazak u mletački dominij.
 
Od oko [[1390.]] godine, otok je postao [[Mletački prekomorski posjedi|mletački prekomorski posjed]], tj. [[kolonija]] kao '''Kraljevstvo Negropont''' ({{jezik|[[venecijanski|vec]]|Regno di Negroponte}}).
Prestalo je postojati osmanskim osvajanjem 12. srpnja 1470. godine.
 
== Izvori ==