Inačica od 31. svibnja 2020. u 20:58 uredi 77.78.234.250 (razgovor) →‎Društvena politika Oznake: mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 31. svibnja 2020. u 20:59 uredi ukloni ovu izmjenu Samuele2002 (razgovor \| doprinosi) 170 edits m uklonjena promjena suradnika 77.78.234.250 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.3] Novija izmjena →
Redak 87: Nakon [[Rusko-turski rat 1877.-1878.\|Rusko-turskog rata 1877.-1878.]] putuje u [[Plovdiv]] (danas [[Bugarska]]), kao posebi izaslanik Austro-Ugarske sudjeluje u [[Istočna Rumelija\|Istočno Rumelijskoj]] komisiji. == Ministar financija Austrougarske i upravitelj BiBiH == Veliki ustanak protiv austrougarske okupacije izbio je u BiH 1882. Doveo je pod pitanje uspješnost cijele okupacije, unatoč visokim troškovima za vojsku. Neki su parlamentarci čak pozivali na neobuzdavanje ustanka. Međutim, ustanak je ipak bio ugušen, a brojno muslimansko i srpsko stanovništvo iselilo se iz BiH u susjedne ~~zma~~zemlje.<ref ~~kaalb kalaaj nemaa pojma~~name=MilojkovicDjuric211/> Kallay je 5. lipnja 1882. imenovan ministrom financija Austrougarske. Imao je zadatak da vrati mir i učvrsti austrougarsku vlast u BiH. Od njega se očekivalo da napravi plan za dugoročnu austrougarsku vlast u BiH i postepenu integraciju te zemlje u Austrougarsku Monarhiju. Kao najveći predstavnik austrougarske vlasti u BiH, Kallay je zastupao interese Dvojne Monarhije, međutim, kao povjesničar, davao je filozofiju svojoj vlasti.<ref name=MilojkovicDjuric211>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 211.</ref> Line 108 ⟶ 109: === Društvena politika === ~~Lazeeeeeee~~Kallay ~~sve~~je ~~uopste~~smatrao ~~nije~~da ~~tacnoo~~agrarne reforme treba odgoditi, smatrajući položaj muslimanskih zemljoposjednika kao društveno odgovornog staleža za budući razvoj bosanskohercegovačkog društva. Štoviše, od države sponzorirana industrijalizacija financirana je dodatnim oporezivanjem ruralnog stanovništva uz strani kapital. Sve te mjere prouzročile su stagnaciju uglavnom agrarnog gospodarstva u BiH, koje je već bilo pogođeno niskom produktivnošću. Posljedice nejednakog gospodarskog rasta i neriješeno zemljišno pitanje ostali su u središtu socioekonomskih probleme BiH.<ref name=Milojkovic-Djuric213/> Austrougarske vlasti bile su svjesne da se protivniče ideje lakše šire knjigama i periodičnjacima, koji je bilo teže kontrolirati nego usmenu agitaciju. Stoga je uvedena striktna cenzura, a posjedovanje ili dijeljenje zabranjenih listova ili knjiga kažnjavalo se s 50 do 300 guldena ili zatvorskom kaznom do tri godine.<ref name=Milojkovic-Djuric214>Milojkovic-Djuric, 2000., str. 214.</ref>

Benjamin Kallay: razlika između inačica