Razlika između inačica stranice »Pigment«

Dodana 4 bajta ,  prije 6 mjeseci
m
bez sažetka
m
m
[[datoteka:Graphite.jpg|mini|desno|250px|99,999% čista grafitna šipka, 1 x 3 [[metar|cm]].]]
 
[[datoteka:Iron oxide black.jpg|mini|desno|250px|[[Željezno crnilo]].]]
 
'''Pigment''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''pigmentum'': boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj [[Boja|boje]] u živih organizama. Nalaze se u [[stanica]]ma u obliku zrnaca, kapljica i [[kristal]]a; često su vezani na [[bjelančevine]]. Važni su za [[život]] [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[čovjek]]a. Podrijetlo im je dvojako: stvoreni su u protoplazmi specijalnih stanica kao endogeni pigmenti ([[plastidi]]) ili dospijevaju u stanice infiltracijom kao egzogeni pigmenti. Najrašireniji su pigmenti: [[porfirin]]i ([[klorofil]], [[hemoglobin]], [[citokrom]]i i drugi), [[karotenoidi]] (žuti [[ksantofil]]i i narančasti do narančastocrveni [[Karotenoidi|karoteni]], koji se nalaze u različitim tkivima biljaka, praživotinja, spužava, mahovnjaka, ježinaca, kralježnjaka, te [[fukoksantin]] u smeđih i nekih drugih alga), [[fikobilin]]i ([[fikoeritrin]] i [[fikocijan]]), [[antocijan]]i (crvene, ljubičaste i plave boje) te njihove bezbojne modifikacije [[leukoantocijanidin]]i (bijela boja latica), [[Flavonoidi|flavoni]] i [[flavonol]]i (žute boje poznate i pod nazivom antoksantini; nalaze se u listovima, cvjetovima i plodovima biljaka, a dolaze i u nekih vrsta kukaca i ježinaca). U [[vakuola]]ma većine biljaka reda ''[[Caryophyllales]]'' nalaze se crveni ili žuti [[betalain]]i, koji u svojoj molekuli sadrže [[dušik]]: betanidin u korijenu cikle, [[filokaktin]] u biljkama roda ''Phyllocactus'', žuti pigment u zapadnoindijske opuncije. Takav je i [[amanitin]], crveni pigment u otrovne gljive crvene [[Muhara|muhare]]. U biljnom svijetu rašireni su i [[kinon]]i (primjerice smeđa jesenja boja listova kruške), a dolaze i u unutarnjim organima ježinaca i kukaca (naftokinoni). U perju, dlakama i koži životinja i čovjeka nalaze se  [[melanin]]i. Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani (na primjer kod [[Žutica|žutice]]) ili ih nema ([[albinizam]]). Raspodjela pigmenata na površini (koži) ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se [[pigmentacija]]. <ref> '''pigmenti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48181] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>