Inačica od 3. lipnja 2020. u 19:01 uredi Croq (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.872 edits →‎Povijest ← Starija izmjena		Inačica od 4. lipnja 2020. u 18:14 uredi ukloni ovu izmjenu Croq (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.872 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Slučajnost''' prividni je nedostatak obrasca ili predvidljivosti ~~događaja~~[[događaj]]a. Slučajni niz događaja ili koraka često nema redoslijed i ne slijedi razumljiv uzorak ili kombinaciju. Pojedinačni slučajni događaji po definiciji su nepredvidivi, ali s obzirom da često slijede raspodjelu vjerojatnosti, učestalost različitih ishoda tijekom brojnih događaja (ili „ispitivanja“) je predvidljiva.▼ ~~{{radovi}}~~ Polja matematike, vjerojatnost i [[statistika]] koriste formalne definicije slučajnosti. U statistici je slučajna varijabla dodjeljivanju ~~brojčane~~[[broj]]čane ~~vrijednosti~~[[vrijednost]]i svakom mogućem ishodu prostora događaja. Time se olakšava identifikacija i izračunavanje vjerojatnosti događaja. Slučajne varijable mogu se pojaviti u slučajnim nizovima. Slučajni postupak je niz slučajnih varijabli čiji rezultati ne slijede determinirani obrazac, već slijede evoluciju opisanu distribucijom [[vjerojatnost]]i. Ovi i drugi konstrukti izuzetno su korisni u teoriji vjerojatnosti i različitim primjenama slučajnosti.▼ ▲'''Slučajnost''' prividni je nedostatak obrasca ili predvidljivosti događaja. Slučajni niz događaja ili koraka često nema redoslijed i ne slijedi razumljiv uzorak ili kombinaciju. Pojedinačni slučajni događaji po definiciji su nepredvidivi, ali s obzirom da često slijede raspodjelu vjerojatnosti, učestalost različitih ishoda tijekom brojnih događaja (ili „ispitivanja“) je predvidljiva. Pojam ~~je koji~~slučajnost može konkretno značiti▼ ▲Polja matematike, vjerojatnost i [[statistika]] koriste formalne definicije slučajnosti. U statistici je slučajna varijabla dodjeljivanju brojčane vrijednosti svakom mogućem ishodu prostora događaja. Time se olakšava identifikacija i izračunavanje vjerojatnosti događaja. Slučajne varijable mogu se pojaviti u slučajnim nizovima. Slučajni postupak je niz slučajnih varijabli čiji rezultati ne slijede determinirani obrazac, već slijede evoluciju opisanu distribucijom [[vjerojatnost]]i. Ovi i drugi konstrukti izuzetno su korisni u teoriji vjerojatnosti i različitim primjenama slučajnosti. ▲Pojam je koji može konkretno značiti Događaj se događa objektivno bez [[razlog]]a. Događaj se događa bez razloga da bude prepoznatljiv. Događaj se događa u kojem su utjecajni čimbenici poznati, ali se ne mogu mjeriti ili kontrolirati, tako da rezultat nije predvidljiv ("empirijsko-pragmatična slučajnost" ~~[4]~~). Dva događaja nemaju (poznatu) uzročno-posljedičnu vezu. Slučaj 1 do sada nije opažen u makroskopskom svijetu i u načelu ne bi ga trebalo otkriti. U kvantnoj mehanici raspravlja se o postojanju objektivne šanse u kontekstu različitih interpretacija. Stoga vrijeme propadanja sljedećeg radioaktivnog atoma iz neke količine tvari nije stoga predvidljivo. Line 18 ⟶ 16: Grčki su filozofi raspravljali o slučajnosti u duljini, ali samo u nekvantitativnim oblicima. Tek su u 16. stoljeću talijanski matematičari počeli su formalizirati izglede povezane s raznim igrama na sreću. U izdanju svoje knjige "Logika na sreću" iz 1888. godine [[John Venn]] napisao je poglavlje o koncepciji slučajnosti koje je uključivalo njegov pogled na slučajnosti znamenki pi, koristeći ih za izgradnju slučajnog hoda u dvije dimenzije. == Povezani članci == [[Teorija kaosa]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [http://www.exploratorium.edu/complexity/CompLexicon/lorenz.html Lorenzov atraktor] {{eng oznaka}} {{Mrva}} [[Kategorija: Kriptografija]] [[Kategorija:Teorija kaosa\| ]] [[Kategorija: Matematika]]

Slučajnost: razlika između inačica