Žarana Papić: razlika između inačica

[[Datoteka:Žarana papić1.jpg|thumb|lijevo|Žarana Papić]]

Kao diplomirana sociologinja Žarana se prvi put upoznala sa suvremenom feminističkom teorijom na Konferenciji hrvatskog sociološkog društva u [[Portorož]]u 1976. Iste godine je prisustvovala prvom kursu Ženskih studija organizovanom u [[Dubrovnik]]u. Zajedno sa drugim koleginicama i kolegama organizirala je listopada 1976. u beogradskom SKC-u prvu međunarodnu feminističku konferenciju u istočnoj Europi pod nazivom: "Drug-ca žensko pitanje, novi pristup?" Ova konferencija je predstavila novi feministički pokret i teoriju, uz gostovanje znamenitih učesnica iz cijele Europe. Konferencija je kritički preispitivala dominantan sustav, i omogućila je osnivanje tvrdog jezgra skupine feministički nastrojenih teoretičarki i aktivistica u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Konferencija je predstavljala početak feminističke kritike [[patrijarhat]]a u [[socijalizam|socijalizmu]].<ref name="astra"/>

Od 1977. Žarana Papić objavljuje članke na temu ženskog pitanja. Zajedno sa [[Lydia Sklevicky|Lydijom Sklevicky]] iz [[Zagreb]]a urednica je knjige Antropologija žene (1983.), prvom te vrste u Jugoslaviji. Magistrirala je 1986. sa temom "Feministička kritika sociologije" na Odsjeku za antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Rad je objavljen 1989. pod nazivom "Sociologija i feminizam". Papićeva 1989. postaje asistent na predmetu socijalna antropologija na Odsjeku za sociologiju. Doktorirala je sa tezom: "Dijalektika spola i roda - priroda i kultura u suvremenoj socijalnoj antropologiji" i dobija mjesto docenta na istoj katedri. Redovno je predavala Socijalnu i kulturnu antropologiju i Studije roda kao izborni predmet. Njen doktorat je objavljen 1997. pod nazivom: "Spolnost i kultura: tijelo i znanje u suvremnoj antropologiji".<ref name="astra"/>