Mato Andrić (političar): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 5:
== Životopis ==
Rođen je 18. veljače 1928. godine u Garevcu. U Sarajevu je završio Višu upravnu školu. Obnašao je visoke dužnosti u lokalnoj samoupravi, republičkoj upravi BiH i saveznoj, za razinu cijele SFR Jugoslavije. Predsjedavao je [[Narodni odbor|Narodnim odborom]] općine [[Odžak]]a. Bio je članom [[CK SK BIH|Centralnog komiteta Saveza komunista BiH]], Izvršnog komiteta CK SK BiH, član Sekretarijata CK SK BiH i ostalo. Izabran za zastupnika u [[Savezna skupština Jugoslavije|Saveznoj skupštini Jugoslavije]] te [[Skupština SR BiH|Skupštine SR BiH]], drugog i trećeg saziva. Na [[13. kongres SKJ|13. kongresu SKJ]] izabran je na mjesto člana [[CK SKJ|Centralnog komiteta SKJ]]. <ref name="JS"/>
[[Ministarstvo unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine|Ministar unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine]]. Bio je čelnik stožera za akciju potrage za nestalim zrakoplovom [[Džemal Bijedić|Džemala Bijedića]].<ref>(boš.) [http://novovrijeme.ba/smrt-dzemala-bijedica-nesreca-ili-ubistvo-drugog-covjeka-jugoslavije-ii/ Novo vrijeme] ''Smrt Džemala Bijedića: Nesreća ili ubistvo drugog čovjeka Jugoslavije (II)''. Iz knjige Husnije Kamberovića ''Džemal Bijedić. Politička biografija'', 11. ožujka 2013. (pristupljeno 2. studenoga 2018.)</ref>
 
Obnašao je dužnost predsjednika Centralnog komiteta SK BiH od 28. svibnja 1984., naslijedivši [[Hamdija Pozderac|Hamdiju Pozderca]] do lipnja 1986., kad ga je naslijedio [[Milan Uzelac]], te predsjednika [[Predsjedništvo SR BiH|Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine]] od travnja 1987., naslijedivši [[Munir Mesihović|Munira Mesihovića]] do travnja 1988. godine, kad ga je naslijedio [[Nikola Filipović]]. <ref name="JS"/><ref>[https://hrcak.srce.hr/file/28947 ''Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednjih trideset godina'', str. 192., 193. </ref> Bio je predsjednik Predsjedništva SRBiH u vrijeme [[Afera Agrokomerc|Afere Agrokomerc]].<ref>(boš.) [http://www.academia.edu/10965780/Afera_Agrokomerc_u_novinama_Borba_i_Oslobo%C4%91enje Academia.edu] Dino Dupanović: ''Afera Agrokomerc u novinama Borba i Oslobođenje'', srpnja 2013., str. 17 (pristupljeno 2. studenoga 2018.)</ref>
 
Obnašao je dužnost predsjednika [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]] iz Sarajeva sredinom 1980-ih. Bivši nogometaš Željezničara [[Rade Bogdanović]] posvjedočio je u intervjuu za Telegraf.rs da je Andrić, dok je bio predsjednik Željezničara i predsjednik CK SK BiH, da bi pomogao gradskom rivalu Sarajevu u osvajanju naslova prvaka kad je bio u utrci sa splitskim Hajdukom, pritisnuo igrače Željezničara kad su gubili za Sarajevu vrlo bitnu utakmicu protiv Hajduka, zaprijetivši im u svlačionici da nijedan neće moći zaigrati u inozemstvoinozemstvu izgube li utakmicu.<ref>(boš.) [http://sportske.ba/kako-je-sarajevo-osvojilo-titulu-zahvaljujuci-zeljeznicaru/ Sportske.ba] ''Kako je Sarajevo osvojilo titulu zahvaljujući Željezničaru'', 12. veljače 2017. (pristupljeno 2. studenoga 2018.)</ref><ref>(srp.) [https://www.telegraf.rs/sport/2597693-velika-ispovest-bivseg-srpskog-napadaca-ko-mu-je-trazio-50-000-da-igra-za-reprezentaciju-kako-je-vijeri-filmski-prevario-atletiko-i-prava-istina-o-odlasku-ronalda-iz-barse Telegraf.rs] (Mario Marić) ''Velika ispovest bivšeg srpskog napadača: Ko mu je tražio 50.000 da igra za reprezentaciju, kako je Vijeri filmski prevario Atletiko i prava istina o odlasku Ronalda iz Barse!'', 12. veljače 2017. (pristupljeno 2. studenoga 2018.)</ref>
 
Iz partijskog članstva izbačen je nakon [[10. kongres SK BiH|10. kongresa SK BiH]] (7.-9. prosinca 1989., prolog 14. Kongresa SKJ), i zajedno s njime [[Milenko Renovica]], [[Hrvoje Ištuk]] i [[Nikola Stojanović]] nakon "slučaja Neum".<ref>(eng.) [https://ddd.uab.cat/pub/tesis/2015/hdl_10803_328422/as1de1.pdf Dipòsit Digital de Documents de la Universitat Autònoma de Barcelona] Alfredo Sasso: ''Non-nationalist political actors in Bosnia-Herzegovina (1989. - 1991.)'', str. 69 (pristupljeno 2. studenoga 2018.)</ref>
 
== Izvor ==