|
|
|
|}
[[Datoteka:Pleterje.jpg|mini|300px|Kartuzijanski samostan Pleterje u Sloveniji]]
'''Kartuzijanci''' ({{lat icon}}: ''Ordo Cartusiensis (OC)''), su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] crkveni[[Monah|monaški]] red nastao, poput [[Kamaldolijanci|kamaldolijanaca]] i [[klinijevci|klinijevaca]], reformiranjem pravila [[Benediktinci|benediktinskog reda]] 1084. godine.
Osnovao ga je [[sveti Bruno]], na temelju ponešto izmijenjenih pravila [[sveti Benedikt|svetog Benedikta]], i izgradio prvi samostan u blizini [[Grenoble]]a u Francuskim[[Francuska|francuskim]] [[Alpe|Alpama]]. Ime Kartuzijanac potječe od imena planine [[Chartreuse (planina)|Chartreuse]] u francuskim Alpama. Ondje i danas djeluje [[Velika Kartuzija]], koja funkcionira kao matična kuća Kartuzijanskog reda. Cilj sv. Bruna je bio da ustanovi samostane na osami i u tišini, gdje će se redovnici moći povući iz vreve društva i posvetiti se šutnji, samoći i postu (dnevno se poslužuju dva obroka u kojima nema niti najmanje količine mesa; u vrijeme posta kartuzijanci imaju samo jedan obrok dnevno), te [[Kontemplacija|kontemplativnoj molitvi]] i [[Bogoslužje|liturgiji]]. Red se raširio po Francuskoj, [[Njemačka|Njemačkoj]] i sjevernoj [[Italija|Italiji]].
Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima - tipično u planinama i šumovitim područjima.
|
