Razlika između inačica stranice »Šibenik«

Dodano 50 bajtova ,  prije 11 mjeseci
kuga 1649. i druge poveznice
m (       )
(kuga 1649. i druge poveznice)
'''Šibenik''' je jedan od najstarijih [[Hrvati|hrvatskih]] samorodnih gradova<ref>[https://www.sibenik.in/sibenik/sibenik-nije-prvi-hrvatski-samorodni-grad-provjerili-smo-koliko-istine-ima-u-mitovima-o-kresimirovom-gradu/109420.html Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu], pristupljeno 26. veljače 2020.</ref> na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]].
 
Prvi put se spominje na Božić [[1066.]] u darovnici [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]], pa se naziva i ''Krešimirovim gradom''. Do [[Kuga u Šibeniku 1649.|epidemije kuge polovicom 17. stoljeća]] bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.<ref>Tomislav Donđivić: [http://www.sibenik.in/bastina/sibenik-je-po-broju-stanovnika-najveci-grad-u-dalmaciji/10279.html "Sredinom 16. stoljeća Šibenik je po broju stanovnika najveći grad u Dalmaciji!"], Šibenik.in, OBJAVA: 05.05.2013</ref><ref>Ante Šupuk: [http://hrcak.srce.hr/file/198607 "MARGINALIJE O ŠIBENIKU, NJEGOVU STANOVNIŠTVU I ANTROPONIMIMA U DEVETNAESTOM STOLJEĆU"], Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, Vol. XIII No. 2 , 1985.</ref> Šibenik je ''de facto'' bio glavni grad [[Federalna Država Hrvatska|Hrvatske]] od prosinca [[1944.]] do svibnja [[1945.]] Značajan je i kao mjesto [[Povijest Hrvatske ratne mornarice#Domovinski rat|osnivanja]] [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]].
 
[[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku]] najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u [[UNESCO]]-ov [[Unescova svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]] kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i [[utvrda sv. Nikole]].
== Šport ==
 
Šibenik je i grad mladih i grad [[šport]]a. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri nogometna[[nogomet]]na igrališta, među njima [[Stadion Šubićevac]], dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa) u [[Crnica|Crnici]], velika [[Dvorana Baldekin|športska dvorana na Baldekinu]] za razne namjene, devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa teniskih[[tenis]]kih igrališta, više automatskih kuglana, veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se [[Šibenski Funcuti]].
 
Šibenik je također grad uspješnih sportskih klubova; [[GKK Šibenik|GKK Šibenka]] (bivšeg naziva "KK Šibenka") sudionik je finala prvenstva [[SFRJ|bivše države]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1982./83.|1982./83.]] i dvostruki uzastopni finalist [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] u sezonama 1981./82. te 1982./83. [[VK Šibenik]] glasio je jednim od najboljih klubova u bivšoj državi, a u sezoni [[Kup LEN 2006./07.|2006./07.]] igrao je finale [[Kup LEN|Kupa LEN]], koje gubi protiv ruskog [[Sintez Kazan|Sinteza]] iz [[Kazan]]a.
 
[[ŽKK Šibenik]] najuspješniji je ženski hrvatski košarkaški[[košarka]]ški klub, osvojivši pet [[WABA liga|jadranskih liga]], četiri [[Kup Vojka Herksela|Kupa Vojka Herksela]], četiri [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|hrvatska prvenstva]], četiri [[Kup Ružica Meglaj-Rimac|Kupa Ružice Meglaj-Rimac]] te jedno [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene|prvenstvo]] i dva kupa Jugoslavije. Ugašeni muški košarkaški klub [[KK Jolly JBS|Jolly Jadranska banka]] bio je dvostruki uzastopni polufinalist [[1. HKL]] u sezonama 2011./12. i 2012./13. te finalist [[Kup Krešimira Ćosića|Kupa Krešimira Ćosića]] u sezoni 2016./17.
 
Malonogometnih turnir ''Danilo'' održava se od 1994. i najstariji je malonogometni turnir u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html|title=Sve spremno za najstariji malonogometni turnir u Dalmaciji|author=ŠibenikIN|date=26. lipnja 2015.|work=sibenik.in|language=|publisher=|accessdate=21. svibnja 2020.}}</ref>
180

uređivanja