Antun Mihanović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika MehPlaysRoblox (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir
Oznaka: brzo uklanjanje
Zezao sam se
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 11:
Istraživao je i otkrivao te strastveno prikupljao stare listine i rukopise, rijetke knjige i drugu spomeničku građu a poglavito građu o hrvatskoj prošlosti.<ref name="Jelčić">[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 154.</ref> Pronašao je rukopis [[Ivan Gundulić|Gundulićeva]] ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'' u [[Venecija|Veneciji]] [[1818.]] godine i potaknuo njegovo objavljivanje<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/37353/ Proleksis enciklopedija: Mihanović, Antun], preuzeto 2. studenoga 2012.</ref> koje se nije odmah ostvarilo već je bilo objavljeno kao prva knjiga kojom je [[Matica hrvatska|Matica ilirska]] [[1844.]] godine otpočela svoju izdavačku djelatnost<ref>Dubravko Jelčić, ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 155.</ref>. Na [[Sveta Gora|Svetoj Gori]] pronašao je ''Zografsko evanđelje'' i tzv. ''Mihanovićev odlomak''.<ref name="Jelčić"/>
 
== Hrvatska himnaJaooo ==
Mihanović je neprolaznu slavu stekao pjesmom ''[[Horvatska domovina]]'' koja je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] postala [[Lijepa naša domovino|hrvatska himna]]. Pjesma je prvi put objavljena u desetom broju Gajeve ''[[Danica (časopis)|Danice]]'', [[14. ožujka]] [[1835.]] godine. ''U njoj je pjesnik sabrao sve što se od nas ne da otkinuti dok živimo kao narod što će uvijek oživljavati i buditi naša rodoljubna čuvstva. (Antun Barac)''.<ref>''Obljetnice hrvatskih velikana'', uredio i opremio Stanko Tenšek, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 3. izd., Zagreb, 1971., str. 12.</ref> Za ''Horvatsku domovinu'' ili, prema prvom stihu, ''Lijepu našu'' ishitreni napjev uglazbio je, prema uvriježenom mišljenju, [[Vinkovci|Vinkovčanin]] [[Josip Runjanin]] a ukajdio ga je, po predaji veoma točno, učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu [[Vatroslav Lichtenegger]]. Prvi put javno je izvedena [[1861.]] godine. Kao nacionalna himna prihvaćena je [[1891.]] godine.