Inačica od 5. lipnja 2019. u 21:52 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.444 edits datoteka ← Starija izmjena		Inačica od 10. lipnja 2020. u 11:30 uredi ukloni ovu izmjenu Mudroslov (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.590 edits dopuna Novija izmjena →
Redak 3: '''Graham Greene''' ([[Berkhamsted]], [[2. listopada]] [[1904]]. – [[Vevey]], [[3. travnja]] [[1991]].), [[Engleska\|engleski]] [[roman]]opisac i [[pripovjetka\|pripovjedač]]<ref>[https://www.britannica.com/biography/Graham-Greene Graham Greene, British author]</ref>. Tijekom studija u [[Sveučilište Oxford\|Oxford]]u proživljava [[kriza identiteta\|krizu]] moralnoga i religijskoga identiteta, što ga prvo dovodi u krugove [[radikalna ljevica\|radikalne ljevice]], no u konačnici završava ~~vjerskom konverzijom~~preobraćenjem s [[protestantizam\|protestantizma]] na [[katoličanstvo~~\|katoličku~~]].<ref> ~~vjeru~~Greene, Graham: ''Moć i slava'', Biblioteka Zrno, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985., str. 8. </ref> Temperamentalno [[kolerik]], sklon avanturama, koketiranju s opasnošću i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i [[kronika\|kroničar]] egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka. Na tragu svog velikog uzora [[Joseph Conrad\|Conrada]], Greene je ostvario opus koji "pokriva" veći dio planete zemlje (Europu, Latinsku Ameriku, južnu Aziju, Afriku), opisao neuralgične točke suvremene civilizacije i drame [[deokolonizacija\|dekolonizacije]], prljave ratove [[obavještajna služba\|obavještajnih službi]], spiritualnu dramu vjernika (najčešće, no, ne isključivo) bijelaca u [[kolonijalizam\|kolonijalnom]] miljeu, političke i ideološke progone, hladnoratovski sukob. Sam pisac dijeli svoje knjige na ozbiljnije, "romane", i laganije, "razonode" (entertainments), ali u obama vrstama razvija radnju koja obiluje izvanjskim i unutarnjim napetostima. Neke od značajki njegovih proznih narativnih djela su: dramatičan i "[[detektiv]]ski" zaplet, potjera i progon koje provode institucije sustava ([[policija]], [[vojska]], [[tajna služba\|tajne službe]]), funkcionalan i dojmljiv stil kojim dominiraju grafički opisi brutalnih i [[groteska\|grotesknih]] situacija, no bez [[barok]]nih retoričkih Conradovih ekscesa, te nužnost moralnog i spiritualnoga izbora u ekstremnim iskušenjima. Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela hibridnoga žanra: "Brightonska stijena"/"Ubojica i slatkiš" (1938.) o svijetu [[gangster]]skih obračuna, "Moć i slava" (1940.) o duhovnoj drami svećenika [[alkoholizam\|alkoholičara]] u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku. Poslijeratno doba karakterizira još nekoliko majstorskih ostvaraja: "Srž stvari" (1948.), lociran u Africi, gdje se u ozračju "Greenelanda" (prljavština, kukci, vrelina, zarazne bolesti) odvija završna drama preljubnika, alkoholičara i samoubojice Scoobija; "Kraj veze" (1951.), [[autobiografija\|poluautobiografski]] [[ljubavni roman]], nabijen vjerskom tematikom i postavljen u London pod njemačkim bombama; [[špijun]]sko-politički "Mirni Amerikanac" (1956.), o početcima američkoga [[intervencionizam\|intervencionizma]] u Indokini; "Treći čovjek" (1950.), [[scenarij]] za glasoviti [[Treći čovjek\|film]] redatelja [[Carol Reed\|Carola Reeda]]. Redak 11: Njegov najbolji kasniji roman "Ljudski faktor" (1978.) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski objavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije. Neki od eseja su sakupljeni u zbirci "Izgubljeno djetinjstvo" (1953.). Nefikcionalna proza o druženju s diktatorom Omarom Torrijosom (prevedena i na hrvatski kao "Moj prijatelj general", 1986.), još jedno je svjedočanstvo njegova nekonvencionalnoga života. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza "Moj svijet - dnevnik jednog sna", svojevrsni onirički dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnoga i raskoljenoga sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova. Na hrvatski su prevedena sva Greeneova važnija djela, a objavljeno je i izdanje njegovih izabranih djela u nakladi [[Kršćanska sadašnjost\|Kršćanske sadašnjosti]] (»Biblioteka Zrno«). == Djela ==

Graham Greene: razlika između inačica