Pokolj u Dusini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
stilska dorada
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Pokolj u Dusini''', općina [[Zenica]] bio je [[ratni zločin]] koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukobbasukoba s Hrvatima]] [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče|na prostoru Zenice]]. Veliki zločin i pokolj civila označio je otvoreni početak napada na HVO i Hrvate u Bosni i Hercegovini.<ref name="Krvavi siječanj">[https://poskok.info/krvavi-sijecanj-1993-dusina-masakr-kojim-je-armija-bih-zapocela-rat-protiv-hrvata/ Poskok.info] ''KRVAVI SIJEČANJ 1993. Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata'' 26. siječnja 2019. (pristupljeno 29. siječnja 2020.)</ref>
 
Zločin nije imao nikakva povoda. HVO i Armija RBiH nisu bili u ratu, nego ratni saveznici. Opskrba je dolazila preko Hrvatske i hrvatskog dijela BiH, tzv. Herceg-Bosne. Bošnjaci su u tom trenutku već bili izgubili dosta teritorija u srpskim osvajanjima, ali na slobodnom teritoriju nije bilo nedostatka smještajnoj prostora za izbjegle Bošnjake. Hrvati u Dusini nisu predstavljali vojnu prijetnju, jer su bili enklavica u muslimanskom okruženju, pogotovo ako se uzme broj od samo 70 stanovmika, od čega manje od pola vojno sposobmihsposobnih. Napadnuto selo bilo je 4/5 muslimansko, tj. malobrojni Hrvati činili su jedva 20% stanovnika. [[7. muslimanska brigada Armije RBiH]], a osobito njeni većinski pripadnici nisu imali vojno opravdanje napasti Hrvate. Radilo se o muslimanskim prognanicima s teritorija BiH otkamo su ih prognali Srbi i otkamo su također prognani Hrvati, a ubijanja su jednako snašla i Hrvate i Muslimane. Ti Muslimani iz okolice [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Prijedor]]a počinili su taj ratni zločin. Monstruozni zločin nije počinjen na mah, nego planski.<ref name="Krvavi siječanj"/>
 
Dana [[26. siječnja]] [[1993.]] napale su hrvatsko selo [[Dusina (Zenica, BiH)|Dusinu]] u Lašvanskoj dolini.<ref name=narod/> Pripadnici Sedme muslimanske brigade 26. siječnja 1993. opkolili su Dusinu, zarobivši pritom uz pripadnike Hrvatskog vijeća obrane i oko četrdeset civila.<ref name="Podignuta optužnica">[https://vijesti.hrt.hr/212703/optuznica-za-ratni-zlocin-nad-hrvatima-u-dusini Vijesti HRT] ''Optužnica za ratni zločin nad Hrvatima u Dusini '' 7. lipnja 2013. (pristupljeno 31. siječnja 2020.)</ref> Nakon zauzimanja sela na iznimno okrutan način pobili su 10 zarobljenika. Oteli su zapovjednika HVO-a i ubili 4 od 5 njegovih pratilaca je ubijeno. Kampanja etničkog čišćenja Lašvanske doline od Hrvata nastavljena je etničkim čišćenjem nekoliko sela (Višnjica, Lašva, Dusina...). Prognali su više od 3.000 ljudi. Dijelom hrvatskih civila muslimansko-bošnjačke snage koristile su se kao [[živi štit|živim štitom]].<ref name=narod>[https://narod.hr/hrvatska/bosnjacki-ratni-zlocini-nad-hrvatima-zasto-pravosude-bih-njima-suti Narod.hr] ''Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti?'' , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 1. ožujka 2018.)</ref><ref name="25. godišnjica">[https://narod.hr/hrvatska/komemoracija-misa-25-godisnjicu-zlocina-nad-hrvatima-selu-dusina Narod.hr] ''Komemoracija i misa na 25. godišnjicu zločina nad Hrvatima u selu Dusina'', 27. siječnja 2018. (pristupljeno 1. ožujka 2018.)</ref>