Prema podacima iz knjige »Osmanski pečat« koja je nastala u belomanastirskom Zavodu za baranjsku povjesnicu, proslavljeni vojskovođa je rođen [[1663]]. u [[Pariz]]u, a 20 godina poslije stupio je u službu austrijskog cara [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I]]. i kao dragovoljac sudjelovao u obrani [[Beč]]a. Upravo se ta, [[1683]]. godina, smatra početkom Velikog rata protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Kao najznačajnije razdoblje iz vremena ovoga princa koji je dočekao 73 godine života, spominje se njegovo sudjelovanje u bitci kod [[Mohač]]a [[1687]]. godine kada je osmanska vojska pretrpjela snažan poraz. Bio je to zapravo i kraj njihove vladavine na ugarskom tlu. Među brojnim vojnim pohodima i pobjedama pripisuje mu se i osvajanje [[Beograd]]a [[1717]]. godine, a 16 godina poslije ovjenčanpostao je kao vrhovni zapovjednik carske vojske.
Na prostoru Baranje svoj trag je ostavio i kao vlasnik četiri dvorca među kojima je i onaj u Bilju, koji je heroju naše priče poslužio više u vrijeme ljeta i lova. Savojski se, naime, u njemu kraće zadržavao, a kako nam je otkriokaže ravnatelj Zavoda za baranjsku povjesnicu prof. Davorin Taslidžić - u biljskom dvorcu bio je sedam puta?!. Ovo je i razumljivo s obzirom da su mu na raspolaganju bila još tri slična dvorca izgrađena na prostoru ondašnjeg beljskog distrikta, koji je obuhvaćao tri četvrtine južne [[Baranja|Baranje]], odnosno Ugarske. Također, Taslidžić tvrdi da je Savojskom zemljište na kojem je dao izgraditi dvorce darovao car Leopold za zasluge, odnosno pobjede koje je izvojevao nad Turcima, ali darovnicu dobiva uz naknadu, odnosno plaćanje 80.000 forinti. Što se pak tiče samoga dvorca nedovoljno je povijesno i arhitektonski istražen, no to je inače sudbina dvoraca na prostoru Baranje. Njegov perivoj u literaturi se tek spominje, dok poneki navodi oko vremena nastanka dvorca nisu pouzdani. Tako se nagađa i oko imena autora ove građevine, a jedno od moguće točnih je ono po kojem bi to trebao biti austrijski arhitekt Johann Lucas Hildebrandt, poznat kao graditelj bečkog dvorca Belvedere.
==Arhitektura==
Redak 37:
==Stanje danas==
Dvorac i okoniokolni perivoj su u izrazito lošem stanju. Usprkos tome, do nedavno je u okrilju dvorca bio smješten je dio Hrvatskih šuma, te Uprava Javne ustanove Park prirode [[Kopački rit]]. Također u podrumskom prostoru uređena je izložbena galerija »Eugen Savojski«. U Siječnju [[2018.]] vlasništvo nad dvorcem država je od strane države predanopredala općini Bilje, koja je potom dvorac uključila u svoje turističke planove.
