Wikipedija

Knin: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Tekst je bio pun netočnih podataka, to se moralo ispravit.
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Ceha (razgovor | doprinosi)
5.105 edits
Uklonio posljednju izmjenu i malo dotjerao rječnik
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 417:
 
 
====Knin zau vladavineHrvatsko-Ugarskoj Ugarskedržavi - od 1102. do 1522. godine====
 
 
Redak 430:
Ne zna se kakve je posljedice za stanovnike Knina i za grad imala provala Tatara 1241./1242. godine, no pretpostavlja se da je nakon provale došlo do ojačavanja i usavršavanja fortifikacije Knina.
 
Krajem 13. stoljeća uslijed slabljenja moći [[Arpadovići|Arpadovića]], raste moć hrvatskih velikaša, posebno knezova [[Šubići|Bribirskih]] koji su se uzdigli do nasljedne banske časti i postali gospodari Knina. Tada počinje višestoljetna borba za Knin za vrijeme koje se Knin nalazio u vlasti i Bribiraca i [[Nelipić|Nelipića]] i bosanskih[[Hrvatinić|Hrvatinića]] i ugarskih[[Babonići|Babonića]], kao i bio izravni kraljevski vladaraposjed.
 
Početkom dvadesetih godina 14. stoljeća za vlast nad Kninom se bore domaći velikaši Šubići i Nelipići.
Redak 438:
Poslije kraljeva odlaska iz Knina udruženi hrvatski velikaši, Mladenova braća Juraj, Pavao i Grgur Šubić i vojvoda Ivan Nelipić su se okrenuli protiv kralja i bana Ivana Babonića te uspjeli zaposjesti Knin. No, taj je savez malo potrajao. Već sljedeće 1323. godine vojvoda je izigrao savez.
 
Vođe dva suparnička tabora su bili Ivan Nelipić i Juraj II. Šubić. U tom sukobu na stranu Juraja II. stali su bosanski ban Stjepan II. Kotromanić i Zadrani, a na stranu Nelipića stali su livanjski Mihovilovići, krbavski Kurjakovići te gradovi Šibenik i Trogir. Juraj II. je uz pomoć Bosanacapostrojbi koje mu je spremio ban Stjepan II. sredinom godine 1324. počeo opsjedati Knin. Do odlučne bitke došlo je 7. lipnja 1324. kod izvora Krke u Topolju kada je Ivan Nelipić hametice potukao Jurja Šubića. Od tada pa do 1345. godine vladaju Kninom Nelipići (Ivan i supruga mu Vladislava), prkoseći i brišući svaki znak kraljevske vlasti.
 
U periodu vladavine Kninom Ivan Nelipić proširuje svoj teritorij i taktizira s dalmatinskim gradovima. Ta politika vojvode nije se svidjela Veneciji koja primorske gradove smatra svojim posjedom. Ali zbog vječitog rivalstva za dalmatinske gradove s ugarsko-hrvatskim kraljem Venecija bira manju opasnost i 1343. godine vojvodu Nelipića učini mletačkim građaninom.
Redak 446:
Vladislavi je vojnu pomoć slala Venecija, kojoj je bilo u interesu da se utjecaj Ludovika udalji što više od mora. Ludovikov ban Nikola spustio se 1344. godine s 4 tisuće vojnika prema Kninu i stao ga opsjedati, no uzalud jer je Knin bio utvrđen “visokim i čvrstim bedemima”. Međutim, kraljev pohod na Knin u srpnju 1345. godine sa 20 tisuća vojnika prisilio je Vladislavu da se pokloni kralju kod Bihaća i preda mu tvrdi Knin, a ona je dobila svoju djedovinu – Sinj i Cetinsku krajinu.
 
Bosanski[[Tvrtko kraljI. Kotromanić|Tvrtko I Kotromanić]], ban i samoproglašeni kralj u Bosni, zauzima Knin 1388. godine, za vrijeme građanskog rata u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Knin se ponovno vraća pod ugarskubansku vlast 1392. godine kad je hrvatski ban [[Nikola Gorjanski]] potukao kod Golubića bosanskog vojvodu Vuka Vukčića.
 
Knin je 1401. godine bio meta nasrtaja i pljačke vojske bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te mu je stanovništvo moralo plaćati visoke sume novca i davati bogate darove da ih zauzvrat ne dira. Knin je neko vrijeme (1402.) bio pod izravnom vlašću vojvode Hrvatinića.
 
Prvi sukob s Turcima u kninskom kraju zabilježen je 1415. godine, a prvi pouzdani podatak da je tursko kopito zagazilo na tlo kninskog podgrađa potječe iz 1469. godine.
Redak 524:
 
 
====Knin za vladavine AustrijeHabsburgovaca - od 1813. do 1918. godine====
 
 
Redak 595:
 
====UstaškiDomovinski rat devedesetih====
 
 
U kolovozu 1990. godine kninski sateliti Slobodana Miloševića i ostalih srpskihnositelja oslobodilacavelikosrpske okupiranog Kninaideologije, Milan Martić i Milan Babić, kojima se priključuje dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti, organiziraju oružanu pobunu protiv ustaškeustavno-pravnog okupacijeporetka teritorijaRepublike saHrvatske većinskim srpskim stanovništvomte stvaraju državu Srpskuparadržavu Krajinu sa sjedištem u Kninu. ▼
 
Hrvati iz Knina, Vrpolja, Potkonja i Kijeva prisiljeni su 1991. godine napustiti svoje domove i otići u progonstvo.
▲U kolovozu 1990. godine kninski sateliti Slobodana Miloševića i ostalih srpskih oslobodilaca okupiranog Knina, Milan Martić i Milan Babić, kojima se priključuje dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti, organiziraju oružanu pobunu protiv ustaške okupacije teritorija sa većinskim srpskim stanovništvom stvaraju državu Srpsku Krajinu sa sjedištem u Kninu.
 
U vojno genocidnojredarstvenoj akciji “Oluja”, Hrvatska para-vojska ponovno okupiraoslobađa Knin 5. kolovoza 1995. igodine oružjemte istjeravaga Srbeponovno izvraća cijeleu Krajine.ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
 
Akcijom okupiranjaoslobađanja Knina zapovijedao je, kao član Operativnog stožera za Oluju zadužen za pravac Knin, ustaški general Ante Gotovina, osuđnitadašnji ratnizapovjednik zločinac.Zbornog područja Split.
 
Prve postrojbe Hrvatske vojske koje su ušle u Knin bile su postrojbe IV. i VII. Gardijske brigade Hrvatske vojske.
U Hrvackoj, dan okupacije Knina, 5. kolovoza 1995. godine obilježava se kao Dan genocida i Domovinske zahvalnosti i Dan ustaških okupatora, a svake godine, središnja se svečanost održava u Kninu uz dolazak cijeloga državnog vrha. U Srbiji se, logično, sa sjetom obilježavaju destine tisuća srpskog stanovništva koje je protjerano ili pobijeno. ▼
 
▲U Hrvackoj, danDan okupacijeoslobođenja Knina, 5. kolovoza 1995. godine obilježava se kao Dan genocidapobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan ustaškihhrvatskih okupatorabranitelja, a svake godine, središnja se svečanost održava u Kninu uz dolazak cijeloga državnog vrha. U Srbiji se, logično, sa sjetom obilježavaju destine tisuća srpskog stanovništva koje je protjerano ili pobijeno.
 
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Knin"