Drevni Egipat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklanjanje izmjene 5386214 suradnika 31.217.25.131 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg|mini|desno|280px|[[Velika sfinga u Gizi|Velika sfinga]] i [[Piramide u Gizi|piramide]] u [[Giza|Gizi]] su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta.]]
'''Drevni Egipat''' bila je [[Stari vijek|drevna]] [[civilizacija]] u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]], smještena uz rijeku [[Nil]] što je danas moderna država [[Egipat]]. Egipatska civilizacija je srasla oko 3150. godine prije Krista (prema [[Konvencionalna egipatska kronologija|konvencionalnoj egipatskoj kronologiji]]) zajedno s političkim ujedinjenjem [[Gornji
Uspjeh drevne egipatske civilizacije je došao dijelom iz njegove sposobnosti da se prilagodi uvjetima doline rijeke Nil. Predvidljive poplave i kontrolirano [[navodnjavanje]] plodne doline proizvelo je višak usjeva, koji su pokretali [[Društvena promjena|društveni razvoj]] i kulturu.
Redak 9:
Područje oko Nila zvalo se Kemet ("crna zemlja"), ime je dobila po tamnoj zemlji nanesenu poplavnim vodama Nila. Pustinja je imala ime Dešret ("crvena zemlja")
Nomadski lovci-sakupljači počeli su živjeti uzduž Nila tijekom [[Pleistocen|pleistocena]]. Tragovi tih ranih ljudi javljaju se u obliku rukotvorina uzduž nilskih terasa i u oazama. Do oko
== Narod ==
Redak 18:
Egipatska kultura bila je izuzetno stabilna i mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umjetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu.
[[Povijest drevnog Egipta]] zapravo počinje s Egiptom kao ujedinjenom državom, što se dogodilo oko 3000
U 10. tisućljeću
Arheolozi često izlaze s različitim kronologijama drevnog Egipta, također će se često naći u istom radu navedeno više alternativnih kronologija. Iz ovog razloga može biti razlika između datuma koji su prikazani ovdje, i onih u ostalim člancima. Isto tako, često postoji i više varijanti pisanja imena. Egiptolozi obično dijele povijest faraonske civilizacije koristeći raspored kojeg je izradio [[Maneton]] u svome djelu ''Aegyptaica''.
Redak 41:
=== Oporezivanje ===
Egipatski su vladari nametnuli različite [[Porez|poreze]] svome narodu. Budući da u to doba nije bilo nikakvog poznatog oblika valute, porezi su plaćani "u naturi" (robom ili radom). Vezir je nadzirao porezni sustav kroz državne odjele. Ti su odjeli morali svakodnevno podnositi izvještaje o količini raspoložive robe, kao i kolike je se ubuduće očekuje. Porez je bio plačan ovisno o zanatu ili dužnostima pojedinca. Zemljoposjednici su plaćali porez u žitu i ostalim proizvodima koje su uzgojili na svojoj zemlji. Obrtnici su plaćali u robi koju su proizvodili. Lovci i ribari plaćali su od onoga što je bilo ulovljeno u rijeci, močvari ili pustinji. Jedan član svakog kućanstva bio je obvezan platiti porez javnim radom, kopanjem kanala u radom u rudniku, nekoliko tjedana godišnje. No, bogatiji plemenitaši mogli su unajmiti siromašnijeg čovjeka da otplati njihov porez radom.
== Jezik ==
{{glavni|Egipatski jezici}}
Jezik drevnog Egipta čini nezavisnu granu Afro-Azijske grupe jezika. Najsličnije su mu berberska, beja, te [[Semitski jezici|semitska]] grupa jezika. Najranijim pronađenim zapisima [[Egipatski jezik|egipatskog jezika]] određeno je da potječu iz oko 3200.p.K., što taj jezik čini jednim od najstarijih i najduže bilježenih jezika. Znanstvenici svrstavaju egipatski u šest velikih kronoloških dijelova:
*'''[[Arhaički Egipatski Jezik|Arhaički egipatski]]''' (prije 3000.
:Sastoji se od zapisa iz kasnog [[Preddinastijski Period|preddinastijskog perioda]] i [[ranodinastijski period|ranodinastijskog perioda]]. Najstariji poznat dokaz egipatskog [[hijeroglifi|hijeroglifnog]] pisma pronađen je na keramičkim posudama iz [[Naqada|Naqada]].
*'''[[Staroegipatski]]''' (3000.–2000.
:jezik [[Egipat - Stara država|Starog kraljevstva]] (države) i [[prvi prijelazni period|prvog prijelaznog perioda]]. [[Tekstovi u Piramidama|Zapisi u piramidama]] čine većinu zapisanoga u ovom stadiju jezika. Na zidovima elitnih Egipćana ima i autobiografskih zapisa koji predstavljaju staroegipatski. Jedna od njegovih bitnih karakteristika je utrostručenje [[ideogram]]a, fonograma i determinativuma da bi se označila množina. Ukupno gledajući, ne razlikuje se mnogo od sljedećeg stadija..
*'''[[Srednjeegipatski]]''' (2000–1300.pK.)
:Često se naziva i '''klasični egipatski''', ovaj je stadij poznat po raznim pisanim dokazima u hijeroglifskim i [[hijeratski]]h rukopisa iz [[Egipat - Srednja država|Srednjeg kraljevstva]](države). Sadrži i pogrebne zapise na sarkofazima, mudrosne tekstove s uputama o načinu života u skladu s egipatskom filozofijom; priče koje opisuju pustolovine određenog pojedinca na primjer [[Priča o Sinuhe]]; medicinski i znanstveni tekstovi; i pjesničke tekstove u hvalu boga ili [[faraona]]a, kao što je [[Himna Nilu]]. Pučki egipatski se već počeo razlikovati od pisanog jezika što je vidljivo u nekim hijeratskim tekstovima Srednjeg kraljevstva, ali klasični srednjeegipatski nastavio se zapisivati u službenom kontekstu još do duboko u kasnodinastijski period.
*'''[[Kasnoegipatski]]''' (1300–700.
:Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu [[Egipat - Nova država|Novog kraljevstva]] (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema)..
*'''[[Demotski egipatski]]''' (7.
*'''[[Koptski]]''' (3.–17 st.n.e.)
Redak 60:
[[Narmerova ploča]] dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u [[Hierakonpolis]]u (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 p.K., sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod [[Abydos]]a, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih [[proto-hijeroglifi]]ma, starost im je određena na oko 33.st.p.K.
Egiptolozi egipatsko pismo zovu [[Hijeroglifi|''egipatski hijeroglifi'']], oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa a prvi puta se koristio za vrijeme prve dinastije (oko 2925.
Počevši od oko 2700.
Hijeroglifi su se prestali koristiti oko 4.st.n.e. Nakon 15.st.n.e. počeli su pokušaji da se hijeroglifi dešifriraju.
| |||