Razlika između inačica stranice »Drevni Egipat«

Dodana 132 bajta ,  prije 5 mjeseci
bez sažetka
m (uklanjanje izmjene 5386214 suradnika 31.217.25.131 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
[[Datoteka:Egypt.Giza.Sphinx.01.jpg|mini|desno|280px|[[Velika sfinga u Gizi|Velika sfinga]] i [[Piramide u Gizi|piramide]] u [[Giza|Gizi]] su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta.]]
'''Drevni Egipat''' bila je [[Stari vijek|drevna]] [[civilizacija]] u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]], smještena uz rijeku [[Nil]] što je danas moderna država [[Egipat]]. Egipatska civilizacija je srasla oko 3150. godine prije Krista (prema [[Konvencionalna egipatska kronologija|konvencionalnoj egipatskoj kronologiji]]) zajedno s političkim ujedinjenjem [[Gornji i Donji Egipat|Gornjeg]] i [[Donji Egiipat|Donjeg Egipta]] pod prvim [[Faraon|faraonom]]. [[Povijest drevnog Egipta]] događala se u nizu stabilnih kraljevstva, odvojeni razdobljima relativne nestabilnosti poznatih kao srednja razdoblja: [[Staro egipatsko kraljevstvo|Staro kraljevstvo]] iz ranog [[Brončano doba|brončanog doba]], [[Srednje egipatsko kraljevstvo|Srednje kraljevstvo]] iz srednjeg brončanog doba i [[Novo egipatsko kraljevstvo|Novo kraljevstvo]] iz kasnog brončanog doba. Egipat je dosegnuo vrhunac svoje snage tijekom Novog kraljevstva u periodu Ramesside, nakon čega su ušli u period polaganog opadanja. Egipat su napadale i osvajale mnoge strane sile (kao što su [[Drevna Libija|Libijci]], [[Nubijci]], [[Asirija|Asirci]], [[Babilonija|Babilonci]], [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijci]] i [[Kraljevina Makedonija|Makedonci]]) u [[Treći prijelazni period|Trećem prijelaznom]], te u [[Kasni period drevnog Egipta|Kasnom periodu]]. U razdoblju nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandara Velikog]], jedan od njegovih generala [[Ptolemej I. Soter]], postavio je sebe kao novog vladara Egipta. [[Ptolemejsko kraljevstvo]] je vladalo Egiptom do 30. godine prije Krista, kada je pao pod vlast [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i postao [[Egipat (rimska provincija)|rimska provincija]].
 
Uspjeh drevne egipatske civilizacije je došao dijelom iz njegove sposobnosti da se prilagodi uvjetima doline rijeke Nil. Predvidljive poplave i kontrolirano [[navodnjavanje]] plodne doline proizvelo je višak usjeva, koji su pokretali [[Društvena promjena|društveni razvoj]] i kulturu.
Područje oko Nila zvalo se Kemet ("crna zemlja"), ime je dobila po tamnoj zemlji nanesenu poplavnim vodama Nila. Pustinja je imala ime Dešret ("crvena zemlja")
 
Nomadski lovci-sakupljači počeli su živjeti uzduž Nila tijekom [[Pleistocen|pleistocena]]. Tragovi tih ranih ljudi javljaju se u obliku rukotvorina uzduž nilskih terasa i u oazama. Do oko 6000606000 ppr.K Kr. u dolini Nila se javilo organizirano [[ratarstvo]] i velike građevine.
 
== Narod ==
Egipatska kultura bila je izuzetno stabilna i mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umjetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu.
 
[[Povijest drevnog Egipta]] zapravo počinje s Egiptom kao ujedinjenom državom, što se dogodilo oko 3000 ppr.K Kr. [[Narmer]], koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat, bio je prvi [[faraon]]; iako [[Arheologija|arheološki]] dokazi pokazuju da je razvijeno egipatsko [[društvo]] postojalo i znatno prije toga: [[Preddinastijski Period|Preddinastijski Egipat]].
 
U 10. tisućljeću ppr.K Kr. uzduž Nila kulturu uzgajivača [[Žitarice|žitarica]] koji su koristili najraniji oblik srpova, zamijenila je kultura lovaca, ribara i [[Lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] koji su koristili kamena oruđa. Postoje i dokazi o ljudskim prebivalištima u jugozapadnom dijelu Egipta, blizu granice sa [[Sudan|Sudanom]], prije 8000 ppr.K Kr. [[Klimatske promjene]] i/ili pretjerana ispaša oko 8000 ppr.K Kr. počele su isušivati egipatske pašnjake, s vremenom oblikujući [[Sahara|Saharu]] oko 2500 ppr.K Kr.], pa su rana plemena selila prema Nilu gdje su razvili sjedilačko [[gospodarstvo]] i centraliziranije [[društvo]]. Postoje dokazi [[pastoralizma]] i uzgoja žitarica u istočnoj [[Sahara|Sahari]] u 7. tisućljeću ppr.K Kr. Do 6000 ppr.K Kr. stari su uzgajali stoku i gradili velike građevine. Gradnja uz pomoć žbuke bila je u upotrebi od 4000 ppr.K Kr.
 
Arheolozi često izlaze s različitim kronologijama drevnog Egipta, također će se često naći u istom radu navedeno više alternativnih kronologija. Iz ovog razloga može biti razlika između datuma koji su prikazani ovdje, i onih u ostalim člancima. Isto tako, često postoji i više varijanti pisanja imena. Egiptolozi obično dijele povijest faraonske civilizacije koristeći raspored kojeg je izradio [[Maneton]] u svome djelu ''Aegyptaica''.
 
=== Oporezivanje ===
Egipatski su vladari nametnuli različite [[Porez|poreze]] svome narodu. Budući da u to doba nije bilo nikakvog poznatog oblika valute, porezi su plaćani "u naturi" (robom ili radom). Vezir je nadzirao porezni sustav kroz državne odjele. Ti su odjeli morali svakodnevno podnositi izvještaje o količini raspoložive robe, kao i kolike je se ubuduće očekuje. Porez je bio plačan ovisno o zanatu ili dužnostima pojedinca. Zemljoposjednici su plaćali porez u žitu i ostalim proizvodima koje su uzgojili na svojoj zemlji. Obrtnici su plaćali u robi koju su proizvodili. Lovci i ribari plaćali su od onoga što je bilo ulovljeno u rijeci, močvari ili pustinji. Jedan član svakog kućanstva bio je obvezan platiti porez javnim radom, kopanjem kanala u radom u rudniku, nekoliko tjedana godišnje. No, bogatiji plemenitaši mogli su unajmiti siromašnijeg čovjeka da otplati njihov porez radom.
 
== Jezik ==
{{glavni|Egipatski jezici}}
Jezik drevnog Egipta čini nezavisnu granu Afro-Azijske grupe jezika. Najsličnije su mu berberska, beja, te [[Semitski jezici|semitska]] grupa jezika. Najranijim pronađenim zapisima [[Egipatski jezik|egipatskog jezika]] određeno je da potječu iz oko 3200.p.K., što taj jezik čini jednim od najstarijih i najduže bilježenih jezika. Znanstvenici svrstavaju egipatski u šest velikih kronoloških dijelova:
*'''[[Arhaički Egipatski Jezik|Arhaički egipatski]]''' (prije 3000.p pr.K Kr.)
:Sastoji se od zapisa iz kasnog [[Preddinastijski Period|preddinastijskog perioda]] i [[ranodinastijski period|ranodinastijskog perioda]]. Najstariji poznat dokaz egipatskog [[hijeroglifi|hijeroglifnog]] pisma pronađen je na keramičkim posudama iz [[Naqada|Naqada]].
*'''[[Staroegipatski]]''' (3000.–2000.p pr.K Kr.)
:jezik [[Egipat - Stara država|Starog kraljevstva]] (države) i [[prvi prijelazni period|prvog prijelaznog perioda]]. [[Tekstovi u Piramidama|Zapisi u piramidama]] čine većinu zapisanoga u ovom stadiju jezika. Na zidovima elitnih Egipćana ima i autobiografskih zapisa koji predstavljaju staroegipatski. Jedna od njegovih bitnih karakteristika je utrostručenje [[ideogram]]a, fonograma i determinativuma da bi se označila množina. Ukupno gledajući, ne razlikuje se mnogo od sljedećeg stadija..
*'''[[Srednjeegipatski]]''' (2000–1300.pK.)
:Često se naziva i '''klasični egipatski''', ovaj je stadij poznat po raznim pisanim dokazima u hijeroglifskim i [[hijeratski]]h rukopisa iz [[Egipat - Srednja država|Srednjeg kraljevstva]](države). Sadrži i pogrebne zapise na sarkofazima, mudrosne tekstove s uputama o načinu života u skladu s egipatskom filozofijom; priče koje opisuju pustolovine određenog pojedinca na primjer [[Priča o Sinuhe]]; medicinski i znanstveni tekstovi; i pjesničke tekstove u hvalu boga ili [[faraona]]a, kao što je [[Himna Nilu]]. Pučki egipatski se već počeo razlikovati od pisanog jezika što je vidljivo u nekim hijeratskim tekstovima Srednjeg kraljevstva, ali klasični srednjeegipatski nastavio se zapisivati u službenom kontekstu još do duboko u kasnodinastijski period.
*'''[[Kasnoegipatski]]''' (1300–700.p pr.K Kr.)
:Zapisi iz ovog stadija javljaju se u drugom dijelu [[Egipat - Nova država|Novog kraljevstva]] (države), kojeg mnogi smatraju "Zlatnim dobom" drevne egipatske civilizacije. Postoji u velikom broju vjerskih i svjetovnih tekstova. Kasnoegipatski nije potpuno različit od srednjeegipatskog, budući da se mnogi "klasicizmi" javljaju u povijesnim i literarnim dokumentima u ovom razdoblju. Međutim, razlika između srednjeegipatskog i kasnoegipatskog veća je nego između srednjeegipatskog i staroegipatskog. Također bolje od srednjeegipatskog predstavlja jezik kojim se govorilo u Novom kraljevstvu i nadalje. Hijeroglifski pravopis dobio je, između kasnodinastijskog i Ptolomejskog razdoblja, golem broj novih slova (grafema)..
*'''[[Demotski egipatski]]''' (7.. st.ppr.K Kr.-4. st. n.e.)
*'''[[Koptski]]''' (3.–17 st.n.e.)
 
[[Narmerova ploča]] dugo je bila najstariji zapis hijeroglifima. Pronađena je tijekom iskapanja u [[Hierakonpolis]]u (današnji Kawm al-Ahmar) 1890-ih, a starost joj je određena na 3200 p.K. no novija istraživanja pokazuju da simboli na keramici iz Gerzeje, iz 4000 p.K., sliče tradicionalnim hijeroglifskim oblicima. 1998. tim njemačkih arheologa pod vodstvom Guntera Dreyera je, na iskapanjima kod [[Abydos]]a, otkrio grobnicu koja je pripadala preddinastijskom vladaru. U njoj su pronašli 3 stotine oznaka zapisanih [[proto-hijeroglifi]]ma, starost im je određena na oko 33.st.p.K.
 
Egiptolozi egipatsko pismo zovu [[Hijeroglifi|''egipatski hijeroglifi'']], oni su danas najstarije poznato pismo. Hijeroglifi su bili dijelom slogovni i dijelom slikovni. Hijeratski je kurzivna oblik egipatskih hijeroglifa a prvi puta se koristio za vrijeme prve dinastije (oko 2925.p pr.K Kr.–oko 2775.p pr.K Kr.). Demotski egipatski je pojam koji označava pismo i jezik koji je slijedio kasnoegipatskom. Koptski je jezik preživio u govoru do srednjeg vijeka, a danas ga koristi kršćanska manjina kao liturgijski jezik.
 
Počevši od oko 2700.p pr.K Kr., Egipćani koriste [[piktogram]]e da bi predstavili zvučne glasove – [[suglasnik]]e i [[samoglasnik]]e. Do 2000.p.K., koristilo se 26 piktograma da bi se opisalo 24 (koja su poznata) egipatska zvučna glasa.
 
Hijeroglifi su se prestali koristiti oko 4.st.n.e. Nakon 15.st.n.e. počeli su pokušaji da se hijeroglifi dešifriraju.
259

uređivanja