Nacionalni interes: razlika između inačica

Termin je poznat i pod svojim francuskim nazivom '''"raison d'État"''', te označava uzdizanje potreba države iznad osobne moralnosti. [[Niccolò Machiavelli|Niccolo Machiaveli]] prvi otkriva pravu prirodu ovog načela, te ga utjelovljuje svojom najpoznatijom uzrečicom ''"[[cilj opravdava sredstvo]]"''.<br />

Prvi mislitelj koji je nacionalni interes postavio kao temeljno načelo za vođenje državne politike bio je [[NiccoloNiccolò Machiavelli]]. Politiku utemeljenu na nacionalnom interesu prvi je u praksi provodio francuski državnik kardinal [[Richelieu]] koji je, iako katolik, podržao protestantsku stranu u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] kako bi ojačao položaj [[Francuska|Francuske]]. Ovaj stil vođenja politike nakon toga postaje u sljedećim stoljećima dominantan u Europi. Često ga se označava francuskim terminom "raison d'État".<br />

Tek poslije krvavog iskustva [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pojam nacionalnog interesa dolazi pod snažnu kritiku. Javljaju se prijedlozi da se međunarodni odnosi postave na drugačijim temeljima, primjerice na ravnoteži snaga ili na kolektivnoj sigurnosti. S tom svrhom osnovane su i međunarodne organizacije [[Liga naroda]] i [[Ujedinjeni narodi]].<br />

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do preporoda realističke teorija u obliku [[neorealizam|neorealizma]] koji zagovara primat nacionalnog interesa u međunarodnim odnosima. Neorealisti su imali znatan utjecaj na oblikovanje vanjske politike Zapadnog bloka tijekom [[Hladni rat|Hladnoga rata]]. S padom [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] njihov utjecaj opada a jačaju "idealističke" teorije koje vođenje vanjske politike na temelju [[moral|morala]] a ne na temelju nacionalnog interesa.<br />

Tvrtko Jolić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=149015 Nacionalni interes i moral u međunarodnim odnosima], ''[[Politička misao]]'' 50 (1) 2013.<br />