Razlika između inačica stranice »Pigment«

Obrisano 10 bajtova ,  prije 3 mjeseca
m
bez sažetka
m
m
[[datoteka:Iron oxide black.jpg|mini|desno|250px|[[Željezno crnilo]].]]
 
'''Pigment''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''pigmentum'': boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj [[Boja|boje]] u živih organizama. Nalaze se u [[stanica]]ma u obliku zrnaca, kapljica i [[kristal]]a; često su vezani na [[bjelančevine]]. Važni su za [[život]] [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[čovjek]]a. Podrijetlo im je dvojako: stvoreni su u protoplazmi specijalnih stanica kao endogeni pigmenti ([[plastidi]]) ili dospijevaju u stanice infiltracijom kao egzogeni pigmenti. Najrašireniji su pigmenti: [[porfirin]]i ([[klorofil]], [[hemoglobin]], [[citokrom]]i i drugi), [[karotenoidi]] (žuti [[ksantofil]]i i narančasti do narančastocrveni [[Karotenoidi|karoteni]], koji se nalaze u različitim tkivima biljaka, praživotinja, spužava, mahovnjaka, ježinaca, kralježnjaka, te [[fukoksantin]] u smeđih i nekih drugih alga), [[fikobilin]]i ([[fikoeritrin]] i [[fikocijan]]), [[antocijan]]i (crvene, ljubičaste i plave boje) te njihove bezbojne modifikacije [[leukoantocijanidin]]i (bijela boja latica), [[Flavonoidi|flavoniflavon]]i i [[flavonolflavonoidi]]i (žute boje poznate i pod nazivom antoksantini; nalaze se u listovima, cvjetovima i plodovima biljaka, a dolaze i u nekih vrsta kukaca i ježinaca). U [[vakuola]]ma većine biljaka reda ''[[Caryophyllales]]'' nalaze se crveni ili žuti [[betalain]]i, koji u svojoj molekuli sadrže [[dušik]]: betanidin u korijenu cikle, [[filokaktin]] u biljkama roda ''Phyllocactus'', žuti pigment u zapadnoindijske opuncije. Takav je i [[amanitin]], crveni pigment u otrovne gljive crvene [[Muhara|muhare]]. U biljnom svijetu rašireni su i [[kinon]]i (primjerice smeđa jesenja boja listova kruške), a dolaze i u unutarnjim organima ježinaca i kukaca ([[naftokinoni]]). U perju, dlakama i koži životinja i čovjeka nalaze se  [[melanin]]i. Kod patoloških stanja pigmenti mogu biti abnormalno pojačani (na primjer kod [[Žutica|žutice]]) ili ih nema ([[albinizam]]). Raspodjela pigmenata na površini (koži) ljudskoga, životinjskoga ili biljnoga organizma naziva se [[pigmentacija]]. <ref> '''pigmenti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48181] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
Pigment je materijal koji izgleda [[boja|obojeno]] zbog selektivne apsorpcije i refleksije [[svjetlost]]i. Pigmenti se koriste kao tvari koje daju boju [[nalič]]ima, [[tinta]]ma, [[plastika|plastičnim]] i [[tekstil]]nim materijalima te [[hrana|prehrambenim]] i [[kozmetika|kozmetičkim]] proizvodima. Mogu biti od prirodnih materijala (organskog ili anorganskog podrijetla) ili umjetni (kemijski sintetizirani). Na primjer pigmenti [[Minerali |minerala]]: [[oker]], crveni, zeleni ili pigmenti iz školjaka. U [[industrija|industriji]] i [[umjetnost]]i pigmenti su [[topljivost|netopive]] , čvrste tvari koje se obično koriste u obliku praha zajedno sa [[vezivo|vezivima]] ([[ulje]], ljepilo, lakovi, jaje) i drugim sastojcima (na primjer [[voda]]).