Župa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna
m jezik
Redak 5:
Uz župnika (župnog vikara) kao poglavara i pastira (prema [[Zakonik kanonskog prava|Zakoniku kanonskog prava]]<ref> Brkan, Jure, 1991.: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331904 Župnik- vlastiti pastir župe], ''Služba Božja: liturgijsko-pastoralna revija'' 31 (2): 273-290. </ref>), [[kapelan]]a i [[redovnik]]a, osim [[kler]]a, u župno je djelovanje uključen i [[laik]]at predstavništvom u župnim pastoralnim i ekonomskim vijećima, koje njeguje načela [[supsidijarnost]]i, [[solidarnost]]i i predstavničke demokracije, s obzirom na to da se članovi vijeća biraju na izborima unutar župne zajednice. U tom je smislu zajedničko predstavništvo svećenstva i puka svojevrsno »ogledalo župne zajednice«.<ref> Čondić, Alojzije, 2009.: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=134693 Župno pastoralno vijeće - ogledalo župne zajednice] ''Služba Božja: liturgijsko-pastoralna revija'' 49 (3): 273-290. </ref> Važnost vjerničkog puka (laikata) očituje se i u njegovoj ulozi u prilagođavanju župnog pastorala društvenim promjenama.<ref> Nimac, Stipe, 2007.: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36529 Župni pastoral pred izazovima našega vremena] ''[[Crkva u svijetu]]'' 42 (1): 65-80. </ref>
 
[[Isus Krist]] kao utemeljitelj [[kršćanstvo|kršćanstva]] još za svog zemaljskog života uspostavlja ustrojstvo i različite zadaće među svojim učenicima, iz kojih će se nakon Njegova [[Uskrs]]nuća i [[Uzašašće|Uzašašća]], kao svojevrsna dopuna postojećih židovskih vjerskih službi ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 5, 17-19), iznjedriti crkvene službe i ustanove. Predajući svoje zemaljsko namjesništvo [[Sv. Petar|Petru]] Krist ustanovljujeuspostavlja ustanovu [[papa|papinstva]]{{fusg|bilj1}}, dok je još na [[Posljednja večera|Posljednjoj večeri]] ustanovio [[svećenik|svećenički red]] (institucija posvećenog života), službuslužbe [[euharistija|euharistijaeuharistije]] i [[sveta misa|svetusvete misumise]] kao spomen-činčina Njegova otkupiteljskog djela ([[Isusove muke|muke]], [[Isusova smrt i uskrsnuće|smrti i uskrsnuća]]). Iako su se prvotni kršćani okupljali u [[Jeruzalemski hram|Hram]]u i [[sinagoga]]ma, vremenom dolazi do odvajanja od židovske tradicije i okupljanja po kućama na »lomljenju kruha«, što je početak institucionalizacije župe kao središta područnog pastoralnog djelovanja. Tako su još [[rano kršćanstvo|rane kršćanske zajednice]] pokazivale sve jedinstvene značajke Crkve u cjelini: njezinu [[mučeništvo|mučeničku]] (''martiria''), [[bogoslužje|bogoslužnu]] (''leiturgia''), poslužiteljsku (''diakonia'' - [[đakon]]at) i [[društvo|društvenu]] sastavnicu (''koinonia''). Ipak, u tom se razdoblju još ne može govoriti o župi u današnjem smislu riječi, već kao o zajednicama što su prisno slavile bogoslužje.<ref> Nimac, Stipe, 2012.: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=125440 Nastanak i razvoj prvih kršćanskih zajednica] ''Crkva u svijetu'' 47 (2), 163-184. </ref>
 
== Bilješke ==