Razlika između inačica stranice »Bosna (rijeka)«

Dodana 4 bajta ,  prije 7 mjeseci
bez sažetka
Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3 [[metar|m]] (u virovima dostiže dubinu i do 10 m) a široka 35 - 170 m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6 m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi [[slap]]ove i [[brzak]]e. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 [[m³/s]]. Najveći vodostaj je u razdoblju ožujak - svibanj i u studenom, a najniži u kolovozu i rujnu. Nizvodno od Maglaja je moguće [[splavarenje]] za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
 
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine [[šljunak|šljunka]], stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9km9 km), [[Krivaja]] (101km101 km), [[Spreča]] (137,5km5 km) i [[Stavnja]] (30,4km4 km) s desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva]] (49,4 km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82 km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].
 
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje [[potencijalna hidroenergetska snaga|potencijalnom hidroenergetskom snagom]] od 3,30 milijardi [[kWh]]. Jedina [[hidrocentrala]], [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 [[MW]]. [[Sliv]] Bosne zahvaća 10 460 [[km²]] sa srednjom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim [[planina]]ma.
Anonimni suradnik