Razlika između inačica stranice »Vatikanski muzeji«

Dodano 1.357 bajtova ,  prije 7 mjeseci
infokutija i poveznice
(infokutija i poveznice)
{{Infookvir muzej
[[Datoteka:VaticanMuseumStaircase.jpg|mini|250px|Glavno stubište Vatikanskih muzeja]]
[[Datoteka:Rome|ime Vatican Museums.jpg|mini|250px| = Vatikanski muzeji<br>''Musei iz zraka]]Vaticani''
|slika = Rome Vatican Museums.jpg
[[Datoteka:Musei vaticani - cortile della pigna 01161.JPG|250px|mini|Vatikanska aleja]]
|opis_slike = Vatikanski muzeji iz zraka
[[Datoteka:Vatican Museum - Gallery of Maps.jpg|mini|250px|Galerija mapa]]
|osnovan = [[1506.]]
'''Vatikanski muzeji''' se nalaze u [[Vatikanska palača|Vatikanskoj palači]] koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim [[soba]]ma, [[dvorana]]ma, [[muzej]]ima, [[galerija]]ma, [[biblioteka]]ma, [[kapela]]ma, hodnicima, dvorištima i [[vrt]]ovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom. U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u muzeju "Pio Clementino" i muzeju "Chiaramonti". No, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakoteke. S Vatikanskim muzejima su povezane [[Rafaelove sobe]] i [[Sikstinska kapela]].
|lokacija = [[Vatikan]]
|tip = [[Umjetnički muzej]]
|izlošci = 70.000
|broj posjetitelja = 6.882.931 (2019.)<ref name=TN>[https://en.wikipedia.org/wiki/Art_Newspaper The Art Newspaper,], 9. travnja 2020. {{eng icon}} Pristupljeno 22. lipnja 2020.</ref>.
|ravnatelj = Barbara Jatta (2017.-)
|kustos =
|ulaz =
|pristup javnim prijevozom =
|web = [http://www.museivaticani.va/ www.museivaticani.va]
}}
'''Vatikanski muzeji''' se([[talijanski]]: ''Musei Vaticani''), jedan od najvećih i najstarijih [[muzej]]a na svijetu, nalaze se u [[Vatikanska palača|Vatikanskoj palači]] koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim [[soba]]ma, [[dvorana]]ma, [[muzej]]ima, [[galerija]]ma, [[biblioteka]]ma, [[kapela]]ma, hodnicima, dvorištima i [[vrt]]ovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom. U[[Datoteka:Vatican VatikanskeCity muzejemap ulazi se iz Vatikanske alejeEN.png|mini|250px|lijevo|<center>Na Najvećakarti kolekcijaVatikana neprocjenjivihVatikanski antikvitetamuzeji i([[File:Yellow umjetnina na svijetu nalazipog.svg|8px]]) se ubalaze muzejusjeverno "Piood Clementino" i muzeju[[Bazilika "Chiaramonti"sv. No,Petra|Bazilike najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakotekesv. S Vatikanskim muzejima su povezane [[Rafaelove sobePetra]] i ([[SikstinskaFile:Red kapelapog.svg|8px]]).]]
U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje. Najveća kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u muzeju ''Pio Clementino'' i muzeju ''Chiaramonti''. No, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakoteke. S Vatikanskim muzejima su povezane [[Rafaelove sobe]] i [[Sikstinska kapela]].
 
God. 2019. Vatikanske muzeje je posjetilo 6.882.931 ljudi, što ga čini trećim po posjećenosti muzejom na svijetu<ref name=TN/>.
==Muzej moderne umjetnosti==
[[Datoteka:Vatican Museums Spiral Staircase 2012.jpg|mini|250px|<center>„[[Bramante]]ovo stubište” koje je dizajnirao [[Giuseppe Momo]] 1932. god.]]
 
[[Datoteka:Musei vaticani - cortile della pigna 01161.JPG|250px|mini|<center>Vatikanska aleja]]
Papa Pavao VI. otvorio je muzej suvremene sakralne umjetnosti [[1973.]] Od [[1973.]] godine Mario Ferrazza je odgovoran za prikupljanje umjetnina. Zbirka se sastoji od gotovo 800 radova od 250 međunarodnih umjetnika. Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su: [[Auguste Rodin]], [[Vincent van Gogh]], [[Paul Gauguin]], [[Maurice Denis]], [[Odilon Redon]], [[Vasilij Kandinski]], [[Marc Chagall]], [[Paul Klee]], [[Ernst Barlach]], [[Max Beckmann]], [[Otto Dix]], [[Maurice Utrillo]], [[Giorgio de Chirico]], [[Giorgio Morandi]], [[Georges Rouault]], [[Oskar Kokoschka]], [[Bernard Buffet]], [[Renato Guttuso]], [[Giacomo Balla]], [[Francis Bacon]], [[Giacomo Manzù]], [[Eduardo Chillida]], [[Salvador Dalí]] i [[Pablo Picasso]].
[[Datoteka:Vatican Museum - Gallery of Maps.jpg|mini|250px|<center>Galerija mapa]]
 
== Skulpturalni muzeji ==
Muzej Pio-Clementino, nosi taj naziv jer je veličanstvena i bogata ostavština dvojice papa koji su živjeli u 17. stoljeću, [[Klement XIV.|Klementa XIV.]] i [[Pio VI.|Pija VI.]]
# Dvorana grčkog križa (''Sala Croce Greca''): ima dva porfirna [[sarkofag]]a. U jednom je pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara [[Konstantin Veliki|Konstantina]].
# Okrugla dvorana (''Sala Croce Greca''): sadrži podni [[mozaik]] pronađen u Otricoliju, kolosalni "Antonijev„Antonijev kip"kip” iz Palestrine, ali i veličanstvena [[porfir]]na posuda, promjera gotovo 4 metra - jamačno najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.
# Galerija kipova (''Galleria delle Statue''): sadrži Praksitelova "Apolona„Apolona Sauroktona"Sauroktona”, te [[Helenizam|helenistički]] [[reljef]] "Uspavana„Uspavana Arijadna"Arijadna” na kojemu [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], napuštena od [[Tezej]]a, spava u nemirnoj pozi.
# Galerija poprsja (''Galleria dei Busti''): izloženi su portreti uglavnom iz [[Umjetnost starog Rima|rimskog doba]] (''Poprsje mladog [[August]]a'').
# Kabinet maski (''Gabinetto delle Maschere''): sadrži grčke kipove Afrodite i [[Knidska Venera|Knidske Venere]].
# Dvorana Muza (''Sala delle Muse''): ukrašena je [[Korintski red|korintskim stupovima]], kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni "„[[Belvederski torzo"]]” iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.
# Dvorana životinja (''Sala degli animali''): sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (''[[Meleagar]]'').
 
===Muzej Chiaramonti===
 
[[Datoteka:Musei Vaticani. Braccio Nuovo.JPG|mini|250px|"NoviNovo krak"krilo Chiaramontijevog muzeja]]
[[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|mini|250px|[[August Prima Porta]]]]
Osnovao ga je [[Pio VII.]] Chiaramonti (1800.-1823.), a čine ga Hodnik (''Corridoio''), Lappidarij (''Galleria Lapidaria'') i Novi krak (''Braccio Nuovo'') koji odražavaju tipičan neoklasičan duh.
 
Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela. U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa. U Novom kraku ističe se Augustov kip (''[[August Prima Porta]]'') pronađen [[1863.]] na Flaminijevoj cesti, a tu ga je postavio [[Pio IX.]] Kolosalna grupa "Nil"figura „Nil” je egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio nakon [[Bitka kod Akcija|bitke kod Akcija]].
 
===Muzej Gregoriano Etrusco===
* U jednoj dvorani se nalaze slike stranih slikara iz 15. stoljeća, a u drugoj poliptisi ([[Carlo Crivelli]]). [[Tizian]]ova djela su iz 16. stoljeća.
* [[Perugino]] i Umbrijska škole su u posebnoj galeriji. ''[[Gospa s Djetetom]]'' ([[Pinturicchio]]) i ''[[Sv. Benedikt]]'' ([[Perugino]]) su iz [[1495.]] Perugino je na svom ''Uskrsnuću'' iz [[1502.]] prikazao svoj autoportret na vojniku koji bježi, dok je vojniku koji spava dao lice svog učenika [[Rafael]]a, za kojega se vjeruje kako je sudjelovao u izradi ovog djela. ''[[Sveti Jerolim]]'' je rad Giovannija Santija, Rafaelova oca.
* [[RafaelRafaelove sobe]]ova soba sadržisadrže više Rafaelovih slika. ''[[Krunidba Djevice|Krunidbu Djevice]]'' Rafael je naslikao za Maddalenu Oddi [[1503.]] još kao devetnaestogodišnjak. ''Basnoslovne kreposti'' je naslikao [[1507.]] kao prethodnicu ''[[Skidanje s Kria|Skidanja s Križa]]'' u [[Galerija Borghese|Galeriji Borghese]]. ''Bogorodicu od Folignoa'' je naslikao za Sigismonda Contija, kao njegov zavjetni dar Djevici. Njegovo ''[[Uznesenje Kristovo]]'', koje je Rafael uradio [[1512.]], spada u najpoznatije slike na svijetu.
* Galerija sadrži i [[barok]]na djela umjetnika kao što su [[Anthonis Van Dyck]], [[Pietro da Cortona]], [[Nicolas Poussin]] i izvrsno ''[[SkidanjePolaganje sKrista Križau grob (Caravaggio)]]'' ([[1604.]]) od [[Caravaggio|Caravaggia]]''.
 
===Galerija===
</gallery>
 
==Muzej moderne umjetnosti==
==Biblioteka==
Papa Pavao VI. otvorio je muzej suvremene sakralne umjetnosti [[1973.]] Od [[1973.]] godine Mario Ferrazza je odgovoran za prikupljanje umjetnina. Zbirka se sastoji od gotovo 800 radova od 250 međunarodnih umjetnika. Muzej moderne umjetnosti posjeduje slike umjetnika kao što su: [[Auguste Rodin]], [[Vincent van Gogh]], [[Paul Gauguin]], [[Maurice Denis]], [[Odilon Redon]], [[Vasilij Kandinski]], [[Marc Chagall]], [[Paul Klee]], [[Ernst Barlach]], [[Max Beckmann]], [[Otto Dix]], [[Maurice Utrillo]], [[Giorgio de Chirico]], [[Giorgio Morandi]], [[Georges Rouault]], [[Oskar Kokoschka]], [[Bernard Buffet]], [[Renato Guttuso]], [[Giacomo Balla]], [[Francis Bacon]], [[Giacomo Manzù]], [[Eduardo Chillida]], [[Salvador Dalí]] i [[Pablo Picasso]].
 
==Knjižnica==
 
[[Datoteka:Sistinehall.jpg|250px|mini|"<center>Sikstinska dvorana" Vatikanske bibliotekeknjižnice]]
Vatikanska bibliotekaknjižnica je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj "Sikstinskoj dvorani" izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna [[Biblija]] iz 4. stoljeća, četiri primjerka [[Vergilije]]vih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, [[Evanđelje po Mateju]] iz 6. stoljeća, [[palimpsest (pismo)|palimpsest]] koji sadrži veliki dio [[Ciceron]]ova djela "''De Repubblica"'' (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje [[Sveti Augustin|sv. Augustina]] "O„O psalmima"psalmima” (''Super psalmos''), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).
 
U dnu bibliotekeknjižnice, u desnoj dvorani, dragocjena je zbirka drevnih fresaka, među kojima je najvažnije "Aldobrandinsko„Aldobrandinsko vjenčanje"vjenčanje” (''Nozze Aldobrandini'') iz [[August]]ova doba, koje prikazuje pripreme za vjenčanje [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i [[Roksana|Roksane]].
[[Datoteka:Sistinehall.jpg|250px|mini|"Sikstinska dvorana" Vatikanske biblioteke]]
Vatikanska biblioteka je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa, te bibliografskim raritetima. U raskošnoj "Sikstinskoj dvorani" izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna [[Biblija]] iz 4. stoljeća, četiri primjerka [[Vergilije]]vih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća, [[Evanđelje po Mateju]] iz 6. stoljeća, [[palimpsest (pismo)|palimpsest]] koji sadrži veliki dio [[Ciceron]]ova djela "De Repubblica" (rukopis iz 5. st. koji je u 7. st. sastrugan da bi se na njemu prepisalo tumačenje [[Sveti Augustin|sv. Augustina]] "O psalmima" (''Super psalmos''), a ponovno je izašao na vidjelo u 9. st.).
 
==Izvori==
U dnu biblioteke, u desnoj dvorani, dragocjena je zbirka drevnih fresaka, među kojima je najvažnije "Aldobrandinsko vjenčanje" (''Nozze Aldobrandini'') iz [[August]]ova doba, koje prikazuje pripreme za vjenčanje [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i [[Roksana|Roksane]].
{{izvori}}
 
==Poveznice==
* [http://mv.vatican.va/ Online stranice Vatikanskih muzeja]
* [http://www.christusrex.org/www1/vaticano/0-Musei.html ChristusRex o vatikanskoj zbirci]
 
{{coord|41|54|23|N|12|27|16|E|type:landmark|display=title}}
 
{{Predložak:Znamenitosti Rima}}