Razlika između inačica stranice »Ikavski govor«

Dodana 154 bajta ,  prije 7 mjeseci
popravak reference
m (uklonjena promjena suradnika 212.15.168.195 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa)
Oznaka: brzo uklanjanje
(popravak reference)
Kao jasan jezični trag najvećeg prostranstva srednjovjekovnoga hrvatskog kraljevstva, raznoliki ikavski (ili bar poluikavski) govori su sve do danas više-manje mozaično rašireni od Trsta pa do Subotice. Veći dio [[Istra|Istre]], istočnog [[Kvarner]]a, [[Lika|Like]], [[Bijela Krajina]]{{fact}}, dio [[Žumberak|Žumberka]], zapadnog Zagorja ([[Sutla]]), veći dio [[Dalmacija|Dalmacije]] (na jugu do doline Neretve uključujući gradove [[Ploče]], [[Opuzen]] i [[Metković]]), [[Zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]], [[Završje|Završja]]/Tropolja, srednje i zapadne [[Bosna|Bosne]], [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], južne i istočne [[Slavonija|Slavonije]], na sjeveru [[Bačka|Bačke]] (među Hrvatima [[Bunjevci]]ma),u podunavlju Bačke Hrvati [[Šokci]] te na područjima tzv. [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] ([[Cazinska Krajina]] i [[Bosanska Krajina]]), a ikavski govori zastupljeni su i među hrvatskim iseljenicima u prekomorskim zemljama. Najveća cjelovita prostranstva dominantnih hrvatskih ikavaca pružaju se na jugozapadu od Savudrije pa sve do Neretve i na sjeveroistoku od Gradiške pa do Subotice, također ikavica je dominantna među Hrvatima od Cazinske krajine preko Banjalučke regije sve do srednje Bosne (rijeka Bosna).
 
Ikavicom se je nekad govorilo i u [[Trebinje|Trebinju]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Ljubinje|Ljubinju]], trag česa se danas vidi u toponimima na -šć, a do 16. i 17. st., stanovništvo [[Popovo polje|Popovog polja]] je uglavnom govorilo ikavicom.<ref name="7. neretvanski skup">Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011.</ref>
 
Neistražen je slučaj današnjih Srba iz sela [[Azbukovica|Azbukovice]], među kojima se sačuvao ikavski govor. Pretpostavlja se da su neki stanovnici u prošlosti doselili iz jugozapadne Hrvatske. <ref name="7. neretvanski skup"/>, a fenomen je i ikavski odraz jata među crnogorskim muslimanima u [[Podgorica|Podgorici]] i [[Tuzi]]ma (o čemu postoje četiri teorije: autohtona pojava, utjecaj bh. ikavskih muslimana, "iz hira" da bi bili i jezično drukčiji od pravoslavnih susjeda, blizina albanskog jezika)<ref>(crnogorski) [http://hrcak.srce.hr/file/76185 Croatica et slavica iadertina, Zadar, 2009.] Adnan Čirgić: "Zamjena jata" u staropodgoričkome govoru </ref> te kod pravoslavnih Crnogoraca u [[Vraka|Vraci]] kod [[Skadar|Skadra]].<ref>(crnogorski) [http://www.almanah.co.me/Ostale/PDF/casopis/Almanah%2027-28.pdf Almanah br.27-28/2004.] Adnan Čirgić: Karakteristike govora podgoričkih muslimana (na osnovu starih rukopisa) </ref>