[[Datoteka:Osloba%C4%91anje_sredi%C5%A1nje_Bosne_i_sjeverne_Hercegovine.png|mini|left|[[Bošnjačko-hrvatski_sukob|Bošnjačko-hrvatski sukob]], Planovi za oslobađanje središnje Bosne i sjeverne Hercegovine ]]
'''Bitka na Bašinom Brdu''' je bila bitka u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Bosni. Nakon mjeseci izolacije, razdvojenosti Hrvata Lepeničke i Lašvanske doline koja je trajala od sječnja 1993., višemjesečne bošnjačke agresije na Hrvate, HVO je odlučio poduzeti nešto. Hrvatska nije bilanikako u mogućnostimogla pomoći okruženim Hrvatima zbog togastalnog štovelikobošnjačkog jedezinformiranja usvjetske međunarodnimjavnosti diplomatskimo krugovima,ulasku zahvaljujućisnaga diplomacijiHrvatske BiH, tada pod bošnjačkim nadzorom, vladalo uvjerenje da je HV već ušlau BiH si nekolikoizmišljanjem brigadahhrvatskih brigada.Premakoje služnenomuopće stavunisu Hrvatske, HV nije bilabile na ratištimabh. BiHratištu.
[[12. studenoga]] [[1993.]] HVO je poduzeo akciju. Njome je počeo veliki preokret na hrvatsko-bošnjačkom ratištu. Prethodni ratniRatni uspjeh bošnjačkih snaga izgrađen zabijanjem noža u leđa hrvatskom savezniku pokazao se privremnimkao mjehur od sapunice. Unatoč svoj potpori,Armijabošnjački BiHosvajači jegubili gubilasu zamah, a Hrvati nisu pali. Akcijom na Bašinom brdu u HVO je Armiji BiH nanio težak poraz te su oslobodio hrvatska sela Gojeviće i Bakoviće. Hrvatske snage došle su na sami ulaz u [[Fojnica|Fojnicu]] u koju nisu ušli samo zbog međunarodnih pritisaka i nepovoljne političke klime u kojoj su Hrvati BiH sve do danas. Prodor hrvatskih snaga iz enklava natjerao je ABiH na povlačenje iz grada premda je imala sigurno zaleđe. ABiH je iskoristila te povoljne međunarodne okolnosti i ponovno bez borbi zauzela Fojnicu. Frustrirana ABiH jučerašnjim porazom, sutradana [[13. studenoga u Domovinskom ratu|13. studenoga]] osvetila se na hrvatskim civilima koji nisu baš nikakav otpor pružili. Na pragu [[Franjevački samostan u Fojnici|samostana u Fojnici]] pripadnici ABiH ubili su gvardijana i vikara fra [[Nikica Miličević|Nikicu Miličevića]] i fra [[Leon Migić|Leona Migića]], a u selu [[Šćitovo|Šćitovu]] spalili su dvije žive starice. Nitko nikad nije odgovarao za te ratne zločine. Sitnu iznimku predstavlja procesuiranje ubojice fojničkih fratara Miralema Čengića, no on je nakon presude pomilovan. Nalogodavci nikad nisu kažnjeni.<ref>[http://www.hercegbosna.org/kolumne/domovinski-rat/kiseljak-je-ostao-neosvojiv-grad-6945.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] Kolumne - Domovinski Rat - Kiseljak je ostao neosvojiv grad, 20. prosinca 2012. (pristupljeno 29. srpnja 2017.)</ref>
