Razlika između inačica stranice »Podsatelit«

Dodano 7 bajtova ,  prije 1 mjesec
bez sažetka
 
[[Datoteka:Exomoon_Kepler-1625b-i_orbiting_its_planet_(artist’s_impression).tif|alt=300px|mini|Umjetnički koncept egzomjeseca [[Kepler-1625b I]] kako orbitira oko egzoplaneta [[Kepler-1625b]]. Za Kepler-1625b se misli da bi i sam mogao imati podsatelit.]]
'''Podsatelit''' je [[Prirodni satelit|prirodni]] ili [[umjetni satelit]] koji orbitira oko drugog prirodnog satelita, tj. "mjesečev mjesec".
 
== Mogući prirodni slučajevi ==
 
=== ReaReja ===
{{glavni|ReaReja (mjesec)}}
[[Datoteka:Rhean_rings_PIA10246_Full_res.jpg|alt=300px|mini|UmjetnikovaUmjetnički zamisaoprikaz prstenova oko [[ReaReja (mjesec)|ReeReje]], Saturnovog mjeseca]]
Moguće otkrivanje<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Dust Halo of Saturn's Largest Icy Moon, Rhea|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/319/5868/1380|date=7 March 2008|journal=Science|volume=319|issue=5868|pages=1380–1384|accessdate=12 October 2018}}</ref> prstenastog sustava oko [[Saturn|Saturnovog]] [[Prirodni satelit|prirodnog satelita]] [[Reja (mjesec)|Rea]] dovelo je do izračuna koji su pokazali da će sateliti koji orbitiraju oko Ree imati stabilne orbite. Nadalje, smatra se da su pretpostavljni prstenovi uski,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.newscientist.com/article/dn13421-saturn-satellite-reveals-first-moon-rings.html|title=Saturn satellite reveals first moon rings|author=Hecht|first=Jeff|date=6 March 2008|work=New Scientist|accessdate=12 October 2018}}</ref> pojava obično povezana s [[Pastirski satelit|pastirskim mjesecima]]. Međutim, ciljane slike snimljene svemirskom letjelicom ''[[Cassini]]'' nisu uspjele otkriti nijedan podsatelit ili prsten povezan s Rejom veličine manje od nekoliko milimetara.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Tiscareno|first=Matthew S.|title=Cassini imaging search rules out rings around Rhea|url=http://www.agu.org/pubs/crossref/2010/2010GL043663.shtml|date=July 2010|journal=Geophysical Research Letters|volume=37|issue=14}}</ref>
 
 
== Umjetni podsateliti ==
Mnoge letjelice su orbitirale [[Mjesec|Mjesecu]], uključujući letjelice iz programa [[Program Apollo|Apollo]]. Od 2018., nijedna letjelica nije orbitirala nijedan drugi mjesec. 1988. [[Sovjetski Savez]] bezuspješno je 1988. pokušao postaviti [[Program Fobos|dvije robotske sonde]] na [[Kvazisatelit|kvazi orbite]] oko marsovskog mjeseca [[Fobos (mjesec)|FobosFobosa]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/phobos.html|title=Phobos Project Information|author=Edwin V. Bell II|date=11 April 2016|work=NASA Space Science Data Coordinated Archive|publisher=[[NASA]]|accessdate=2018-10-15}}</ref> Ali u [[Lipanj|lipnju]] [[2022.]] bit će lansiran ''[[Jupiter Icy Moons Explorer]]'' (JUICE) za kojeg se očekuje se da će u Jupiterovu orbitu biti umetnut u siječnju [[2030.]] godine. Ako misija uspije, letjelica će provesti osam mjeseci u orbiti oko [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]], pritom će postati prva svemirska letjelica koja je ušla u orbitu nekog prirodnog satelta osim Mjeseca.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Elizabeth Howell 14 February 2017|title=JUICE: Exploring Jupiter's Moons|url=https://www.space.com/35692-esa-juice-facts.html|language=en|accessdate=2020-04-19}}</ref>
 
== Izvori ==