Inačica od 23. lipnja 2020. u 20:50 uredi Filip Veliki (razgovor \| doprinosi) 28 edits →‎Vanjske poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 24. lipnja 2020. u 00:41 uredi ukloni ovu izmjenu Silverije (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 8.069 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:The farmer's market near the Potala in Lhasa.jpg\|mini\|250px\|Povrće]] Povrće čine ~~kultivizirane~~kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi ~~djelovi~~dijelovi namijenjeni prehrani ljudi. U '''povrće''' spadaju različite [[biljka\|biljke]], koje se upotrebljavaju u [[Hrana\|prehrani]], bilo svježe (u salati) ili termički obrađene ili konzervirane. Ovisno od vrste za prehranu, upotrebljavaju se cijele biljke ili samo pojedini dijelovi ([[korijen (biljke)\|korijen]], [[stabljika]] ili [[list]]ovi). == Gospodarska podjela povrća == Redak 7: '''lisnato''' ([[kupus]], [[špinat]], [[kelj]], [[blitva]]...) '''korjenasto''' ([[krumpir]], [[mrkva]], [[peršin]], [[celer]], [[repa]], ...) '''lukovičasto''' (sve vrste [[Crveni luk\|luk]]a i [[češnjak]]a) '''cvjetno''' ([[karfiol]], [[brokula]], [[artičoka]], ...) '''plodno povrće''' ([[rajčica]], [[paprika]], [[krastavac]], [[tikva]], [[patlidžan]], [[Grah mahunar\|mahune]], [[grašak]]...) Redak 31: Povrće, zahvaljujući svom visokom sadržaju [[vitamin]]a, [[minerali\|minerala]], [[Celuloza\|celuloze]], te niskom udjelu masnoće, ima u prehrani neprocjenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala različita je od vrste do vrste, kao i podneblja u kojem povrće uspijeva. Svoj ukus duguju sadržaju eteričnih ulja. U svježem povrću ima otprilike 2 do 5% (maseni udio) bjelančevina, od 0,22 do 1% biljnih masti i od 2 do 9% ugljikohidrata (od toga 0,2 do 3% celuloze). Povrće ima od 65 do 95% vode (od tih postotaka odstupa krumpir i mahunasto povrće). Mineralnih tvari ima do 2% (najviše željeza, kalija, fosfora, magnezija i kalcija), a od vitamina ima najviše vitamina C, a najmanje vitamina B-kompleksa i veće količine pro-vitamina A - beta karotena). Povrće sadrži veće i manje količine raznih organskih kiselina (jabučnu, limunsku, jantarnu), enzime (amilazu), a češnjak i hren fitoncide (biljni sastojci koji uništavaju mnoge mikroorganizme ili zaustavljaju njihov razvoj). Aromatičnost nekih vrsta povrća ~~potiječe~~potječe uglavnom od eteričnih ulja - hlapljivih uljanih sastojaka jaka i posebna mirisa. Iako je povrće bogato različitim sastojcima, ono nema velike energetske vrijednosti jer sadrži malo ugljikohidrata, bjelančevina i biljnih masti. Njegova je biološka vrijednost velika. == Vanjske poveznice == [https://www.povrtnjak.com/povrce/ Sadnja i uzgoj povrća \| Povrtnjak] * [https://www.vrtlarica.com/uzgoj-povrca/ Povrće koje uspijeva u Hrvatskoj \| Vrtlarica] * [http://www.skole.hr/dokumenti?dm_document_id=226&dm_dnl=1 ~~Podijela~~Podjela povrća (ppt prezentacija) \| Škole.hr] == Literatura ==

Povrće: razlika između inačica