Inačica od 26. lipnja 2020. u 13:13 uredi ArianJD (razgovor \| doprinosi) 373 edits O karakteristikama centraliziranih/totalitarnih država, zapadni pogled ← Starija izmjena		Inačica od 26. lipnja 2020. u 13:14 uredi ukloni ovu izmjenu ArianJD (razgovor \| doprinosi) 373 edits Detaljnije obrađena tradicionalna teorija Novija izmjena →
Redak 6: Zapadni povjesničari i političari koriste termin ''komunističke države'' kako bi definirali [[totalitarizam\|totalitarne]] države pod striktnom kontrolom [[marksizam-lenjinizam\|Marksističko-Lenjinističke]] vladajuće stranke. Ove države uglavnom su karakterizirane političkim [[despotizam\|despotizmom]], [[nacionalizacija\|nacionalizacijom]] ključnih industrija u okrilju države, povijesnim revizionizmom i kršenjem sloboda govora, okupljanja i štampe. Ispitivanje ispravnosti političke doktrine vladajuće stranke je u ovim državama obično kažnjivo zakonom. == ~~Komunistička~~Teorija i terminologija == Termin "komunistička država" je, prema nekima, oksimoron s obzirom da prema definiciji komunističkoga društva isto može postojati tek nakon odumiranja države: stoga je za ove države ispravan termin socijalistička država. Prema ekonomskim teorijama svih socijalističkih teoretičara, termin "komunistička država" čini oksimoron s obzirom da prema definiciji komunističkoga društva isto može postojati tek nakon [[odumiranje države\|odumiranja države]], klasnog društva i prestanka uporabe novca. Prema [[marksizam\|marksističkim]] teorijama, uspješnim uspostavljanjem [[socijalizam\|socijalističkih]] odnosa proizvodnje i društva započinje [[odumiranje države]] te se taj period naziva "tranzicijskim periodom." Tranzicijski period još uvijek, teoretski, održava slobodno tržište i novčano-robnu razmjenu (ili alternativno sistem [[voucher\|vaučera]]), no kako bi se uspješno započela tranzicija prema komunizmu, država biva decentralizirana i gubi na autoritetu. Međutim je zajedničko obilježja tzv. "socijalističkih država" da u njima svu vlast u rukama drži [[Komunizam\|komunistička]] partija, te državu čak i u inozemstvu nerijetko ne predstavlja vrh državne vlasti - nego generalni sekretar komunističke partije. Stoga termin "komunistička država" precizno opisuje bitno svojstvo takvih država - naime da su pod vlašću komunističkih partija. Socijalistička/komunistička država ponekad ima više legalnih stranaka, no po njenom [[ustav]]u najveću i odlučujuću moć ima [[Komunistička partija]]. Za razliku od demokratskih država, u kojima je, ako nije pod političkim progonom, [[komunistička partija]] jednaka svim ostalim strankama i ima klasično političko djelovanje, u socijalističkim je državama funkcija [[Komunistička partija\|komunističke partije]] takva da ona formalno ne obavlja vlast već teoretski predstavlja ''"politički organ radničke klase s ciljem prevođenja socijalističkog društva u komunističko, samourušavanja socijalističke države kao ostatka starog kapitalističkog sustava, te nakon obavljanja tih političko-povijesnih zadaća, s ciljem samodokidanja"''.

Komunistička država: razlika između inačica