Razlika između inačica stranice »Sukošan«

Dodana 483 bajta ,  prije 5 mjeseci
m
Od početka [[1806.]] do potkraj [[1813.]] ovi su krajevi bili pod francuskom upravom, kao dio Provincije Dalmacije unutar [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] ''(vidi [[Požunski mir 1805.]])''.
 
Nakon [[Bitka kod Leipziga|bitke kod Leipziga]] 1813. pa do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918.]] razdoblje je druge austrijske vladavine kad su ovi krajevi bili unutar [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Sukošan je bio u sastavu [[Zadarski kotar|političkog kotara Zadar]] i [[Zadar (sudbeni kotar)|Sudbenog kotara Zadar]].<br>
Prema popisu stanovništva iz 1900., Sukošan je zajedno s okolnim naseljima imao 1592 stanovnika, svih 1592 rimokatolici, a po jezicima: hrvatski 1590, talijanski 1 i ostali jezici 1. Stanovništvo prema naseljima: Cerodevo 262, Debeljak 220, Dubrava 195, Goleša 20, Lasac 19, Makarska 59, Nađevica 24, Podvršje 195, Stani 164, Sukošan 413, Vrljica 21.
 
Po završetku Prvog svjetskog rata, [[Rapallski ugovor|Rapallskim ugovorom]] [[12. studenog]] [[1920.]] Zadar je pripao [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Sudbina Sukošana nije slijedila sudbinu njegovog višestoljetnog političkog i vjerskog centra. U političkom pogledu priključen je [[Biograd na Moru|Biogradu]] (općina Zemunik, srez Preko-Biogradski, oblast Split), a u vjerskom je pripao zadarskoj apostolskoj administraturi kojom je upravljao [[Šibenik|šibenski]] [[biskup]]. Nakon kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]], šira politička cjelina kojoj je Sukošan tada pripadao je bila Kraljevina SHS, odnosno kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]].<ref name="povijest"/>