Krematorij: razlika između inačica

Tijekom [[srednji vijek|srednjega vijeka]] i [[rano moderno doba|ranoga modernog doba]] spaljivanje se obavljalo zbog sanitarnih razloga (npr. za velikih [[epidemija]]). Začetci modernoga pokreta za kremaciju javili su se potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a prvi zakon koji ju je pravno izjednačio s ukopom donio je [[Napoleon I. Bonaparte]] [[1800.]] godine. Kremaciju su zagovarali [[Liberalizam|liberalno]] orijentirani krugovi, jer su se protivili prevladavajućim [[Kršćani|kršćanskim]] i [[Židovi|židovskim]] vjerskim običajima, a i zbog higijensko-sanitarnih razloga. Od [[1870-ih]] pokret za kremaciju razvijao se iz [[Italija|Italije]] i [[Engleska|Engleske]], iz koje se proširio i u [[Sjedinjene Američke Države]], a podupirali su ga i liberalni njemački liječnici, posebice nakon što je na [[svjetski kongres liječnika|svjetskom kongresu liječnika]] u [[Firenca|Firenci]] prihvaćena rezolucija o spaljivanju mrtvih „u ime općeg zdravlja i civilizacije”. Načela suvremene kremacije formulirao je njemački liječnik [[Friedrich Küchenmeister]], a [[Cimitero Monumentale|prvi krematorij u svijetu]] podignut je [[1876.]] godine u [[Milano|Milanu]] pa su se od tada krematoriji proširili diljem [[Europa|Europe]]. [[Nacistička Njemačka]] koristila je krematorije tijekom [[holokaust]]a. U tim krematorijima masovno su bili spaljivani pobijeni Židovi i drugi zatočenici u nacističkim logorima.<ref name="HE" />

 

[[Datoteka:Mirogoj aleja urni 30102012 2 roberta f.jpg|mini|[[Gaj urni – Krematorij]] na Mirogoju]]

{{glavni|Gaj urni – Krematorij}}