Wikipedija

Roman Polański: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m lektura (budući da -> jer)
Redak 1:
{{Filmski umjetnik
|ime = Roman Polanski
|slika = Roman Polanski 2011.jpg
|veličina = 200px
|opis slike = [[2011.]]
|rodno ime = Roman Liebling
|pseudonim =
|rođenje = [[18. kolovoza]] [[1933]].
|mjesto rođenja = {{ZD|F|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|smrt =
|mjesto smrti =
|godine rada =
|web = http://www.rp-productions.com/roman.html
|supruga = Barbara Lass (1959.-1962.) <br> Sharon Tate (1968.-1969.) <br> Emmanuelle Seigner (1989.-)
|suprug =
|važnije uloge =
|važniji filmovi =
|oscar = '''[[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji redatelj]]''' <br> [[2002]]. ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]''
|emmy =
|tony =
|zlatni globus = '''[[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolji redatelj]]''' <br> [[1975]]. ''[[Kineska četvrt (1974)|Kineska četvrt]]''
|bafta = '''Najbolja režija''' <br> [[1974]]. ''[[Kineska četvrt (1974)|Kineska četvrt]]'' <br> [[2002]]. ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]'' <br> '''[[BAFTA| Najbolji film]]''' <br> [[2002]]. ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]''
|cesar = '''Najbolji redatelj''' <br> [[1979]]. ''[[Tess]]'' <br> [[2002]]. ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]'' <br> [[2011]]. ''[[Pisac iz sjene (2010)|Pisac iz sjene]]'' <br> '''Najbolji film''' <br> [[1979]]. ''[[Tess]]'' <br> [[2002]]. ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]''
|goya = '''Najbolji europski film''' <br> [[2003]]. ''[[Pijanist (2002)|Pijanist]]''
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade =
}}
'''Roman Liebling - Romek''' ([[Pariz]], [[18. kolovoza]] [[1933.]]) je [[francuska|francusko]]-[[Poljska|poljski]] [[redatelj]], [[scenarist]], [[producent]] i [[glumac]]. Nakon početka karijere u Poljskoj, Polanski je postao slavni arthouse redatelj, a [[Hollywood]]u redatelj filmova kao što su ''[[Rosemaryna beba (1968.)|Rosemaryna beba]]'' ([[1968]].) i ''[[Kineska četvrt (1974)|Kineska četvrt]]'' ([[1974]].).
 
Line 55 ⟶ 26:
 
* ''[[Odbojnost (film)| Odbojnost]]'' ([[1965]].) - Psihološki horor fokusiran na mladu [[Belgija]]nku Carol ([[Catherine Deneuve]]), koja živi u [[London]]u sa svojom starijom sestrom (Yvonne Furneaux). Dok radi kao pomoćnica u salonu ljepote, Carol često fizički zadirkuju stariji muškarci te ona postaje sve više uznemirena. Njezina sestra odlazi s dečkom na vikend u [[Italija| Italiju]], a Carol ostaje sama u njihovom zajedničkom stanu. Carolin poremećeni um konačno napušta stvarnost i počinje halucinirati o seksualnim prijetnjama, na što ona odgovara očajničkim, nasilnim metodama s tragičnim epilogom.
* ''[[Cul-de-Sac]]'' ([[1966]].) - Sumorna [[nihilizam| nihilistička]] tragikomedija snimljena na lokaciji u Morthumbriji. Opći ton i temeljna premisa filma puno duguju ''[[U očekivanju Godota]]'' [[Samuel Beckett| Samuela Becketta]]. Uistinu, originalni naslov filma bio je ''When Katelbach Comes'' (''Kad dođe Katelbach''), a među glumcima se našao i Jack MacGowran, veteran Beckettove kazališne produkcije. Film govori o dva gangstera, Dickieju i Albieju (Lionel Stander i MacGowran) koji se nalaze u nezgodnoj situaciji nakon što im nije uspio prepad. Film počinje s Dickiejem kako gura njihov uništeni auto po nasipu uz otoke Lindisfarne. Indicira se da je u pucnjavi koja se odigrala za vrijeme pljačke ostavila Albieja okrvavljenog i paraliziranog, a Dickie, koji je također ranjen ali pokretan, sada traži način kako da stupi u kontakt s njihovim šefom iz podzemlja, Katelbachom. (Kao i u Beckettovu Godotu, Katelbach se često spominje, ali se nikad ne pojavljuje). Dok traži otok, Dickie otkriva da u slavnom srednjovjekovnom dvorcu živi srednjovječni čovjek (Donald Pleasence) i njegova nimfomanijakalna mlada francuska žena (Francoisetise Dorleac, starija sestra Catherine Deneuve). Počinje niz grotesknih događaja, smiješnih i tragičnih, nakon što Dickie odlučuje uzeti par kao taoce u njihovom dvorcu dok čeka (uzaludno) za daljnje upute od misterioznog Katelbacha.
* ''[[Bal vampira]]'' ([[1967]].) - Parodija na mnoge vampirske filmove. Priča govori o ludom profesoru zvanom Abronsius (Jack MacGowran) i njegovu nespretnom pomoćniku, Alfredu (kojeg glumi sam Polanski), koji putuju kroz [[Transilvanija| Transilvaniju]] u potrazi za vampirima. Dvojac dolazi u malo selo blizu dvorca nastanjenog vampirima, koji planiraju istražiti. Tijekom noćenja u seoskoj krčmi, Alfred se zaljubljuje u Sarah, lokalnu djevojku (koju glumi redateljeva buduća žena, Sharon Tate). Ubrzo Sarah otimaju vampiri i odvode je u dvorac. Ostatak filma odnosi se na Abronsiusove i Alfredove mahnite pokušaje da uđu u dvorac i spase djevojku. Neočekivani i jezoviti kraj je klasični Polanski.
 
Line 70 ⟶ 41:
Polanski je u vrijeme ubojstava bio u Engleskoj te se odmah vratio u [[Los Angeles]], gdje ga je ispitivala policija. Kako nije bilo osumnjičenika, policija je provjeravala prošlost Polanskog i Tate kako bi otkrila motiv. Nakon nekoliko mjeseci, Manson i njegova "obitelj" su uhićeni s nepovezanim optužbama, koje su otkrile dokaze onoga što je postalo poznato kao Tate-La Bianca ubojstva. Polanski se vratio u Europu ubrzo nakon što su ubojice uhićene. Poslije je rekao kako je dao sve svoje stvari koje su ga podsjećale na Sharon Tate, i da najviše žali što nije bio kući s njom u noći njezina ubojstva.
 
Polanski je 1969. izgubio i prijatelja i suradnika Krzysztofa Komedu (1931.-1969.azvučena priča o seksualnim poniženjima koja snalaze Nancy (Sydne Rome)., Komedaprivlačnu jemladu bioAmerikanku, popularničlanicu [[jazz]]hipi umjetniksupkulture, ukoja Poljskojstopira Europom. kadNakon mušto je redateljizbjegla prišaosilovanje iu zamoliokabini gakamiona, daubrzo skladase glazbunađe zau kratkistakleničkoj film.atmosferi Skladaotalijanske jevile glazbunastanjene zaskupinom gotovodekadentnih, svepohotnih njegovelakrdijaša filmove- sveglavnu doktrojicu nijejunaka umroglume od[[Marcello ozljedeMastrioanni]], glave.[[Hugh UGriffin]] Americii sam Polanski. Film je najpoznatijibio pokomercijalni promašaj, iako je soundtrackumeđu zanekima filmstekao ''Rosemarynakultni beba''status.
 
=== Filmovi 1970-ih ===
 
* ''[[Macbeth (1971)| Macbeth]]'' ([[1971]].) - Njegov prvi film nakon ubojstva Sharon Tate bila je blijeda i nasilna filmska verzija [[William Shakespeare| Shakespeareova]] ''Macbetha'' (1971.), koji je gotovo u cijelosti sniman u krševitim predjelima nacionalnog parka Snowdonia u Sjevernom Walesu; u glavnim ulogama pojavili su se Jon Finch i Francesca Annis. Polanski je scenarij napisao s proslavljenim britanskim dramaturgom i kazališnim kritičarem, Kennethom Tynanom, dok se za financijsku stranu priče pobrinuo njegov prijatelj Victor Lownes, koji je u to vrijeme bio direktor ''Playboya'' u Londonu. Mnoge kritičare je zasmetalo nemilosrdno nasilje u filmu kao i redateljeva blijeda modernistička interpretacija Shakespearove tragedije. Pauline Kael je napisala da je scena u kojoj su zaklani ukućani Lady Macduff snimljena tako da podsjeća na Mansonova ubojstva.
* ''[[Što? (1972)| Što?]]'' ([[1972]].) - Film koji su napisali Polanski i njegov stari partner Gerard Brach, ''Što?'' je sarkastična apsurdna komedija snimljena u stilu Rogera Vadima i Terryja Southerna, a djelomično je temeljena na temama ''Alise u zemlji čudesa'' i [[Henry James| Henryja Jamesa]]. Film je razvučena priča o seksualnim poniženjima koja snalaze Nancy (Sydne Rome), privlačnu mladu Amerikanku, članicu hipi supkulture, koja stopira Europom. Nakon što je izbjegla silovanje u kabini kamiona, ubrzo se nađe u stakleničkoj atmosferi talijanske vile nastanjene skupinom dekadentnih, pohotnih lakrdijaša - glavnu trojicu junaka glume [[Marcello Mastrioanni]], [[Hugh Griffin]] i sam Polanski. Film je bio komercijalni promašaj, iako je među nekima stekao kultni status.
* ''[[Kineska četvrt (1974)|Kineska četvrt]]'' ([[1974]].) - Polanski se 1973. vratio u [[Hollywood]] kako bi snimio ''Kinesku četvrt'' za studio Paramount. Legendarni šef Paramounta Robert Evans, koji je prethodno angažirao da 1968. snimi ''Rosemarynu bebu'', bio je producent filma. Film se temeljio na scenariju Roberta Townea, a u glavnim ulogama nastupili su [[Jack Nicholson]], [[Faye Dunaway]] i [[John Huston]]. ''Kineska četvrt'' je mračna priča o građanskoj i obiteljskoj korupciji smještena u tridesete godine u [[Los Angeles]], s Towneovom film noir pričom inspiriranom povijesnim nesuglasicama oko prava na zemlju i vodu koje su obilježile urbani razvoj južne [[Kalifornija| Kalifornije]] tijekom 1910-ih i 1920-ih. Polanski je nastupio u [[cameo]] ulozi kao kriminalac koji Gittesu razbija nos nakon što se detektiv narugao njegovoj sićušnoj građi. Film je bio nominiran za 11 [[Oscar]]a, a osvojio je za [[Oscar za najbolji originalni scenarij| najbolji originalni scenarij]]. ''Kineska četvrt'' pokazala se kao njegov najveći komercijalni i kritički uspjeh, a mnogi vjeruju i njegovo najbolje djelo. Danas se film smatra klasikom modernog Hollywooda.
* ''[[Stanar]]'' ([[1976]].) - Polanski se vratio u Europu kako bi snimio svoj sljedeći film, ''Stanar'', koji je bio temeljen na romanu Rolanda Topora iz [[1964]]., francuskog pisca poljsko-židovskih korijena. Osim što je režirao film, Polanski je nastupio u ulozi Trelkovskyja, plašljivog Poljaka - imigranta koji živi u Parizu za kojeg se čini da je opsjednut mladom ženom koja je počinila samoubojstvo skočivši s prozora iz svog stana. Mnogi su primijetili sličnosti s ''Odbojnošću'' i ''Rosemarynom bebom'', a zajedno s ova dva prijašnja filma, ''Stanar'' se može vidjeti kao treći nastavak nepovezane trilogije filmova koji istražuju temu urbanog otuđivanja i socijalne anomije nasuprot psihičkom i emocionalnom slomu izoliranog individualca. Snimatelj filma bio je redoviti kamerman [[Ingmar Bergman| Ingmara Bergmana]], Sven Nykvist, a [[Isabelle Adjani]] i [[Shelley Winters]] su nastupile u sporednim ulogama.
Line 87 ⟶ 54:
Međutim, nakon prvog snimanja, pristala se na drugo, koje se odigralo 10. ožujka 1977. u području Mulhollanda u Los Angelesu, blizu imanja Jacka Nicholsona. "Snimili smo fotografije na kojima ja pijem šampanjac," rekla je Geimer. "Na kraju je postalo pomalo zastrašujuće te sam shvatila da on ima i drugih namjera i da nisam ondje gdje bih trebala biti. Jednostavno nisam znala kako bih pobjegla odatle." Geimer je tvrdila kako ju je Polanski seksualno napastovao nakon što joj je dao kombinaciju šampanjca i tableta. U intervjuu iz 2003., Geimer je rekla kako se odupirala. "Nekoliko sam puta rekla ne, ali tada, pa, odustala sam od toga".
 
Polanski je prvotno osuđen za silovanje uz upotrebu droge, perverziju, sodomiju, razuzdanost i čin lascivnosti nad djetetom mlađim od 14 godina, i davanje lijekova maloljetniku, ali ove optužbe su odbačene nakon njegove nagodbe. Izjasnio se krivimkrivimtio za manju optužbu ulaska u nezakoniti seksualni odnos s maloljetnikomnju."
 
U svojoj autobiografiji, ''Roman by Polanski'', Polanski je ustvrdio da je Geimerina majka iskoristila kćer kako bi ga ucijenila.
 
=== Bjegunac ===
 
Polanski je [[1. veljače]] [[1978]]. odletio za [[Francuska| Francusku]], gdje je dobio državljanstvo. Dobio je informaciju da će sudac zanemariti nagodbu, nakon čega bi vjerojatno bio osuđen na 50 godina. Francuska odbija izručiti svoje državljane što je utvrđeno ugovorom između Francuske i Sjedinjenih Država. Prema tome, američki zahtjev za izručenje nije odobren. Američka vlada može zatražiti da Polanskom sudi francusko pravosuđe po kalifornijskim optužbama, ali taj zahtjev nikad nije odaslan.
 
Sjedinjene Države još mogu zatražiti uhićenje i izručenje Polanskog od vlasti drugih zemalja ako ih posjeti. Polanski je zato izbjegavao posjete zemljama koje bi ga mogle izručiti, kao što je [[Velika Britanija]], uglavnom putujući između Francuske i Poljske.
 
U intervjuu iz 2003., Samantha Geimer je rekla, "Iskreno, ono što mi je učinio bilo je pogrešno. Ali htjela bih da se vrati u Ameriku tako da završi muka za oboje." Nadalje, "Sigurna sam, da se može vratiti, ne bi to ponovno učinio. Učinio je strašnu pogrešku, ali je platio za nju."
 
Polanski se ne može vratiti u Sjedinjene Države od događaja iz 1977. i 1978., ali je u svojoj autobiografiji istaknuo da nikad nije trajno boravio u SAD-u. U vrijeme uhićenja 1977., u Americi je bio posredstvom vize, a uhićenje se odigralo u predvorju hotela u kojem je odsjeo. Dotada je režirao devet filmova, ali samo su dva (''Rosemaryna beba'' i Kineska četvrt'') snimljeni u SAD-u.
Line 121 ⟶ 78:
1997. je režirao kazališnu verziju ''Bala vampira'', mjuzikla, koji je prikazan u [[Beč]]u 4. listopada 1997. kao ''Tanz der Vampire'', što je njemački naziv filmske verzije. Nakon završetka prikazivanja u Beču, komad se uspješno davao u [[Stuttgart]]u i [[Hamburg]]u, u [[Njemačka| Njemačkoj]].
 
U svibnju
U svibnju 2002. je osvojio [[Zlatna palma| Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu| Filmskom festivalu u Cannesu]] za ''[[Pijanist (2002)| Pijanista]]'', za kojeg će osvojiti nagrade Cesar za najbolji film i režiju, kao i [[Oscar za najboljeg redatelja]]. Nije prisustvovao dodjeli Oscara u [[Hollywood]]u. Nakon proglašenja pobjednika, Polanski je pobrao ovacije većine prisutnih.
 
Tijekom ljeta i jeseni [[2004]]., Polanski je snimio novu adaptaciju romana [[Charles Dickens| Charlesa Dickensa]], ''[[Oliver Twist (2005)| Oliver Twist]]'', temeljenu na scenariju Ronalda Harwooda. Snimanje se odvijalo u studijima Barrandov u [[Prag]]u, [[Češka]]. U glavnim ulogama su se pojavili Barney Clark (Oliver Twist), Jamie Foreman (Bill Sykes), Harry Eden (Artful Dodger), Ben Kingsley (Fagin), Leeanne Rix (Nancy) i Edward Hardwicke (G. Brownlow).
 
== Filmografija ==
{| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;"
|- bgcolor="#B0C4DE" align="center"
! Godina !! Film
|-
| [[1955]]. || ''[[Čarobni bicikl]]''
|-
|rowspan="3" | [[1957]]. || ''[[Ubojica (1957)| Ubojica]]''
|-
| ''[[Toothful Smile]]''
|-
| ''[[Prekid plesa]]''
|-
| [[1958]]. || ''[[Dva muškarca i ormar]]''
|-
|rowspan="2" | [[1959]]. || ''[[Lampa (1959)| Lampa]]''
|-
| ''[[Kad anđeli padnu]]''
|-
| [[1960]]. || ''[[Debeli i mršavi]]''
|-
| [[1961]]. || ''[[Sisavci (1961)| Sisavci]]''
|-
| [[1962]]. || ''[[Nož u vodi]]''
|-
| [[1965]]. || ''[[Odbojnost (1965)| Odbojnost]]''
|-
| [[1966.]]. || ''[[Cul-de-Sac]]''
|-
| [[1967]]. || ''[[Bal vampira]]''
|-
| [[1968]]. || ''[[Rosemaryna beba (1968.)|Rosemaryna beba]]''
|-
| [[1971]]. || ''[[Macbeth (1971)| Macbeth]]''
|-
| [[1973]]. || ''[[Što? (1973)| Što?]]''
|-
| [[1974]]. || ''[[Kineska četvrt (1974)|Kineska četvrt]]''
|-
| [[1976]]. || ''[[Stanar]]''
|-
| [[1979]]. || ''[[Tess]]''
|-
| [[1986]]. || ''[[Gusari (1986)| Gusari]]''
|-
| [[1988]]. || ''[[Ludilo (1988)| Ludilo]]''
|-
| [[1992]]. || ''[[Gorki mjesec]]''
|-
| [[1994]]. || ''[[Djevojka i smrt]]''
|-
| [[1999]]. || ''[[Deveta vrata]]''
|-
| [[2002]]. || ''[[Pijanist (2002)| Pijanist]]''
|-
| [[2005]]. || ''[[Oliver Twist (2005)| Oliver Twist]]''
|-
| [[2007]]. || ''[[Svakomu svoje kino (2007)|Svakomu svoje kino]]''
|-
| [[2010]]. || ''[[Pisac iz sjene (2010)| Pisac iz sjene]]''
|-
|}
 
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Roman Polanski}}
*[http://www.rp-productions.com/roman.html Roman Polanski] Službena stranica
*{{imdb ime|id=0000591|ime=Roman Polanski}}
*[http://www.thesmokinggun.com/archive/polanskia1.html March, 1977 Grand Jury Testimony of Polanski's victim]
*[http://www.vachss.com/mission/roman_polanski.html Media coverage of the Polanski rape trial]
*[http://starbulletin.com/2003/03/20/features/story1.html interview with Samantha Geimer]
*[http://www.roman-polanski.net/ Roman Polanski site by French writer Alexandre Tylski]
*[http://www.thestickingplace.com/books/dick_cavett.html Interview with Roman Polanski]
*[http://www.guardian.co.uk/international/story/0,3604,1528830,00.html The Guardian profile: Roman Polanski]
*[http://video.google.com/videoplay?docid=8919197025942422559&q=tvshow%3ACharlie_Rose+roman+polanksi Interview on the Charlie Rose Show at Google video.]
 
{{Oscar za najboljeg redatelja}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Roman_Polański"