|
== Nastanak i uspon nacizma ==
Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Prusija|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do ugostit[[racionalizam|racionalizma1945]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijska rasa|arijci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija).
Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske politike pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].).
== Politika nacizma ==
[[Datoteka:Adolf Hitler.png|okvir|lijevo|[[Adolf Hitler]] - vođa [[NSDAP]]-a i jedan od najvećih zločinaca na svijetu.]]
Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nijemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Židovi|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvomačku srednju klasu i državu.nanijela Nacistivelike suštete unjemačkom državiekonomskom htjelii uspostavitisocijalnom čvrstuživotu. vlastNakon kojunekoliko ćegodina predvoditiNjemačka ije odosegla svemuneku odlučivatitočku vođaekonomske (njem.Führer).stabilnosti Svoji nacističkisigurnosti, programno [[HitlerVelika depresija|Velika ekonomska kriza]] jekoja izniose u knjiziproširila [[Mein Kampf1929]] (Moja borba)., TvrdioNjemačku je daponovno Njemačkojbacila trebau osiguratiekonomsku većinestabilnost "životnii prostor",u atakvu njegadepresiju ćeiz stećikoje, napo europskommnogim istokugledištima, nije bilo izlaza. OdbacivaoU jetom periodu, demokratska [[VersailleskiWeimarska mirovni ugovorRepublika]] je bila izložena napadima i najavljivaos dalijeva ćei Njemačkas zavladatidesna. Europom,Republika ase zatimpokazala inesposobnom cijelimda svijetomriješi problem ekonomske krize. NacistiDo su[[1933]]. zanjemački teškonarod stanjepodržavao uje državiili okrivilijednu ili drugu [[Židovitotalitarizam|Židovetotalitarističku]] i ljevičarestranku, komuniste[[DKP|Komunističku]] ili [[NSDAP|Nacionalsocijalističku]].
== Posljedice Prvog svjetskog rata ==
Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski ugovor|Versajskog ugovora]], [[Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika depresija|Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[NSDAP|Nacionalsocijalističku]].
== Nacistička stranka ==
Dana [[8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovaca]], [[Hitler]] je krenuo u jednu [[München]]sku pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomoćnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma.
[[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|mini|180px|lijevo|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]]
PokretHitler je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudipušten iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadomzatvora za određenumanje ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobiliod skorogodinu 6d6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u. ▼Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika depresija|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu.
== Stranka u Reichstagu ==
▲Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928.]] Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u.
NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika depresija|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]].
|
