Wikipedija

Francuska: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 1:
{{pravopis}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Francuska Republika |
izvorno_ime = République Française |
ime_genitiv = Francuske |
eng_ime = France |
zastava = Flag of France.svg |
grb = Armoiries république française.svg|
lokacija = Mapadefrancia.svg |
službeni_jezik = [[Francuski jezik|Francuski]] |
glavni_grad = [[Pariz]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Emmanuel Macron]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Edouard Philippe]] |
površina_poredak = 47 |
površina = 543.965 '''<sup>1)</sup>''' |
vode = 0,26 |
stanovništvo_poredak = 21 |
stanovništvo = 61.538.322 '''<sup>1)</sup>''' |
godina_popisa = 2007 |
gustoća_stanovništva = 113,1 |
neovisnost = [[Verdunski ugovor|Verdunskim ugovorom]] [[843.]] |
BDP_PKM_godina = 2006. |
BDP_PKM = 1.830 bilijuna $ |
BDP_PKM_rang = 7. |
BDP_PKM_per_capita = 29,316 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 20. |
valuta = [[euro]] [[Euro|€]] '''<sup>2)</sup>''' |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +1 <br /> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[La Marseillaise]] |
internetski_nastavak = [[.fr]] |
pozivni_broj = +33 '''<sup>1)</sup>''' |
komentar = <sup>1)</sup> Podatci za europski dio Francuske; <br />'''<sup>2)</sup>''' Do [[1999.]] [[francuski franak]] |
moto = Liberté, Egalité, Fraternité<br />(francuski: sloboda, jednakost, bratstvo)
}}
'''Francuska Republika''' ([[Francuski jezik|fra.]] ''République Française'') je [[država]] u zapadnoj [[Europa|Europi]], s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. [[Kontinentalna Francuska]] (''France métropolitaine'') graniči s [[Belgija|Belgijom]], [[Luksemburg]]om, [[Njemačka|Njemačkom]], [[Švicarska|Švicarskom]], [[Italija|Italijom]], [[Monako]]m, [[Andora|Andorom]] i [[Španjolska|Španjolskom]]. Prekomorski posjedi uključuju [[Francuska Gvajana|Francusku Gvajanu]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], te otoke poput [[Martinik]]a, [[Réunion]]a i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] u [[Atlantski ocean|Atlantskom]], [[Indijski ocean|Indijskom]] i [[Tihi ocean|Tihom oceanu]].
 
Line 50 ⟶ 14:
Teritorij današnje Francuske ljudi su nastanjivali od prapovijesnih vremena. Iz tog doba ostaju mnoge oslikane spilje, uključujući jednu od najpoznatijih i najbolje očuvanu, onu u [[Lascaux]]u.
 
Grčka kolonija Masalija osnovana je oko 600. godine prije Krista, na mjestu današnjeg grada [[Marseille]]a. Istovremeno, unutrašnjost Francuske nastanjuju galska plemena. Granice današnje FrancuskeFraodine bez nasljednika umire [[Karlo IV., odkralj Francuske|Karlo IV. "Lijepi"]]. Prema [[RajnaSalijski zakonik|RajneSalijskom zakoniku]], dokruna Atlantikanije mogla pripasti ženi, initi odrođaku po ženskoj liniji. U skladu s time, krunu umjesto engleskog kralja [[PirenejiEdvard III.|PirenejaEdvarda III.]] inasljeđuje Karlov rođak [[SredozemnoFilip moreIV., kralj Francuske|SredozemnogFilip moraIV.]] doEdvard kanalaje osporio njegovo nasljedstvo, pa su Engleska i Francuska [[La1337.]] Manchegodine započele sukob koji je kasnije prozvan [[Stogodišnji rat|Stogodišnjim ratom]]. otprilikeIako su tijekom rata izgubili značajnu količinu teritorija, Francuzi su pod vodstvom [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] odgovarajuuspjeli granicamavratiti keltskevećinu državeizgubljenih Galijeposjeda.
[[File:Lascaux2.jpg|thumb|200px|left| Crtež iz [[Lascaux]]a]]
[[Galija (rimska provincija)|Galiju]] su postupno pokorili [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] između [[125. pr. Kr.|125.]] i [[52. pr. Kr.|52. godine prije Krista]]. Sjeveroistočna granica Rimskog Carstva na rijeci Rajni pokazala se nebranjivom u [[4. stoljeće|4. stoljeću nakon Krista]], kada su započele [[Barbarske invazije]], a rimske provincije u Galiji počeli nastanjuvati [[Germani]].
 
Sjeverni dio Galije nastanili su [[Franci]], koji su uspjeli pokoriti ostala plemena. Njihov se kralj [[Klodvig I.]] preobratio na [[kršćanstvo]] [[498.]] godine. Franci su prihvatili galsko-rimsko nasljeđe i [[romanski jezici|romanske jezike]]. Klodvig je proglasio [[Pariz]] svojim glavnim gradom i osnovao dinastiju Merovinga.
 
[[Merovinzi|Merovinška dinastija]] vladala je 270 godina, dok ju nije zamijenila dinastija [[Karolinzi|Karolinga]], koju je osnovao [[Pipin Mali]]. Njegov sin [[Karlo Veliki]] ujedinio je franačka kraljevstva i osnovao golemo carstvo u zapadnoj i srednjoj Europi. Papa [[Lav III.]] okrunio je Karla Velikog za cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], čime je uistinu započela duga povijesna veza Francuske i [[Katolička crkva|Katoličke crkve]].
 
Karlovo carstvo se raspalo nakon smrti njegovog sina i nasljednika, [[Luj I., car Svetog Rimskog Carstva|Luja I.]] [[843.]] godine je, [[Verdunski ugovor|Verdunskim ugovorom]], carstvo podijeljeno između Lujeva tri sina. [[Istočna Franačka]] pripala je [[Ludvig Njemački|Ludvigu Njemačkom]], središnji dio [[Lotar, car Svetog Rimskog Carstva|Lotaru]], a [[Zapadna Franačka]] [[Karlo II., kralj Francuske|Karlu II. "Ćelavom"]]. Upravo se Zapadna Franačka nalazila na teritoriju koji otprilike odgovara području današnje Francuske, te je bila prethodnicom moderne Francuske.
[[File:Charlemagne et Louis le Pieux.jpg|thumb|200px|right|Karlo Veliki i Ljudevit I. Pobožni]]
Karolinška dinastija nastavila je vladati do [[987.]] godine, kada je kraljem postao [[Hugo Capet, kralj Francuske|Hugo Capet]]. Dinastije [[Dinastija Capet|Capet]] (Kapetovići), [[Dinastija Valois|Valois]] i [[Burbonci|Bourbon]] postupno su ujedinile zemlju, prethodno oslabljenu [[Vikinzi|vikinškim]] upadima u [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeću.]]
 
[[1066.]] godine je [[Vilim I. Osvajač]], normanski vojvoda, pokorio [[Engleska|Englesku]] i postao engleskim kraljem. Uveo je francuski kao službeni jezik (što je utjecalo na evoluciju [[Staroengleski jezik|staroengleskog]] u [[Srednjeengleski jezik|srednjeenglski jezik]]), feudalni sustav i [[Domesday Book|imovinski katastar]]. Miješanjem [[Normani|Normana]] i [[Anglosasi|Anglosasa]] počinje se formirati engleska nacija.
 
Francuski su vitezovi igrali značajnu ulogu u [[Križarski ratovi|Križarskim ratovima]], do te mjere da je [[arapski|arapska]] riječ za križara ''Al-Franj'', što znači Franak.
 
[[1328.]] godine bez nasljednika umire [[Karlo IV., kralj Francuske|Karlo IV. "Lijepi"]]. Prema [[Salijski zakonik|Salijskom zakoniku]], kruna nije mogla pripasti ženi, niti rođaku po ženskoj liniji. U skladu s time, krunu umjesto engleskog kralja [[Edvard III.|Edvarda III.]] nasljeđuje Karlov rođak [[Filip IV., kralj Francuske|Filip IV.]] Edvard je osporio njegovo nasljedstvo, pa su Engleska i Francuska [[1337.]] godine započele sukob koji je kasnije prozvan [[Stogodišnji rat|Stogodišnjim ratom]]. Iako su tijekom rata izgubili značajnu količinu teritorija, Francuzi su pod vodstvom [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] uspjeli vratiti većinu izgubljenih posjeda.
 
U to je doba Francuska, kao i ostatak Europe, bila zahvaćena epidemijom [[kuga|kuge]], koja je [[Doba kuge|prepolovila]] Francusku populaciju od 17 milijuna ljudi.
Line 73 ⟶ 21:
Za vrijeme [[Renesansa|Renesanse]], Francuska je vodila ratove sa Svetim Rimskim Carstvom, poznate pod imenom [[Talijanski ratovi]]. Došlo je do standardizacije francuskog jezika, koji će postati jezikom europske [[aristokracija|aristokracije]].
 
Francuska moć u Europi je postupno rasla, da bi kulminirala za vrijeme kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. Francuska je tada imala najbrojniju populaciju na kontinentu i enorman utjecaj na europsku politiku, ekonomiju i kulturu. Francuski je postao jezikom diplomacije, znanosti i književnosti, te je ostao najznačajniji svjetski jezik sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Francusko se kraljevstvo prostiralo Sjevernom Amerikom, Afrikom i Azijom, te je bilo manje samo od [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]].kont
[[Image:Prise_de_la_Bastille.jpg|thumb|250px|left|Juriš na Bastilju]]
Pod vladavinom [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]] Francuska je pretrpila poraz u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] i izgubila dio prekomorskih posjeda, ali je stekla nove teritorije u Europi, poput [[Korzika|Korzike]] i pokrajine [[Lorena|Lorraine]]. Luj XV. je svom unuku i nasljedniku [[Luj XVI., kralj Francuske|Luju XVI.]] zemlju ostavio u financijski, politički i vojno nepovoljnoj situaciji. On je pak podržavao [[Američki rat za neovisnost|američku borbu za neovisnost]], što je dodatno produbilo francuske dugove. Financijska kriza i primjer [[Američka revolucija|Američke revolucije]] bili su među glavnim povodima njene francuske inačice.
 
[[Francuska revolucija]] započela je [[Pad Bastille|Padom Bastilje]] [[14. srpnja]] [[1789.]] Apsolutna monarhija je zamijenjena ustavnom monarhijom. Donesena je [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]], kojom su definirana ljudska prava građana Francuske i svih ljudi bez iznimke. Deklaracija utvrđuje prirodna ljudska prava na [[sloboda|slobodu]], [[vlasništvo]], [[sigurnost]] i otpor opresiji. Poziva na ukidanje aristokratskih privilegija poput izuzetaka kod oporezivanja, te jamči mogućnost rada u javnim službama na osnovi zasluga, a ne roda. Također proglašava slobodu govora i tiska, te zabranjuje neosnovana uhićenja. Ukidanjem privilegija plemstva i svećenstva uvodi se socijalna jednakost.
 
Iako je Luj XVI. uživao popularnost kao ustavni monarh, javno mnijenje se polako počelo okretati protv njega, što je samo pogoršano njegovim bijegom u [[Varenne]]. Istovremeno, ostale europske monarhije bile su užasnute razvojem događaja u Francuskoj. [[1792.]] godine je austro-pruska koalicija donijela [[Manifest u Braunschweigu]], kojim prijeti razaranjem Pariza u slučaju da kraljevska obitelj Francuske nastrada. To dovodi do proglašenja rata s Austrijom u travnju, te ukidanja ustavne monarhije i proglašenja [[Prva Francuska Republika|Republike]] u rujnu 1792.
[[File:Jacques-Louis David 007.jpg|thumb|150px|right|Napoleon Bonaparte]]
Godinu dana kasnije, Luj XVI. i njegova žena [[Marija Antoaneta]] osuđeni su za izdaju i smaknuti na [[giljotina|giljotini]]. Pod utjecajem stranih monarhija izbijaju mnoge proturevolucije i unutarnji ratovi, te nastupa [[Vladavina terora]]. Unutar godine dana smaknuto je između 16 i 40 tisuća ljudi u sukobima suprotstavljenih revolucionarnih frakcija, [[Žirondinci|Žirondinaca]] i [[Jakobinci|Jakobinaca]]. Tek je [[Termidorska reakcija|Termidorskom reakcijom]] 1794. i pogubljenjem [[Maximilien Robespierre|Maximiliena Robespierrea]] nasilju došao kraj.
 
Na vlast [[1799.]] godine stupa [[Napoleon Bonaparte]], prvo kao Konzul, a zatim i kao car. Napoleon je pokorio većinu kontinentalne Europe, usprkos različitim koalicijama europskih zemalja koje su mu se suprotstavljale. Tim pobjedama svijetom su pronešeni francuski revolucionarni ideali i reforme, poput [[metrički sustav|metričkog sustava]]. Napoleon je poražen nakon katastrofalnog [[Napoleonova invazija na Rusiju|pohoda na Rusiju]], te je Burbonska dinastija [[1815.]] vraćena na vlast.
 
=== Od monarhije do Republike ===
Do političkih promjena ponovno dolazi 15 godina kasnije, kada su Burbonci svrgnuti i uspostavljena ustavna [[Srpanjska monarhija]]; ona je pak trajala do proglašenja [[Francuska Druga Republika|Druge republike]] u jeku europskih revolucija [[1848.]] Odluke o ukidanju ropstva i univerzalnom muškom [[aktivno biračko pravo|pravu glasa]], donesene za vrijeme Revolucije pa kasnije ukinute, su ponovno stupile na snagu. Predsjednik Louis-Napoleon Bonaparte se proglasio carem Drugog carstva pod imenom [[Napoleon III.]]; [[1870.]] je izgubio vlast nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] i njegov je režim zamijenila Treća republika.
 
Line 92 ⟶ 29:
U predvečerje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Francuska je bila članica [[Antanta|Antante]]. Rat je odnio živote 1,4 milijuna francuskih državljana. Međuratno razdoblje obilježile su napetosti u međunarnodnim odnosima i različite socijalne reforme, poput [[godišnji odmor|godišnjeg odmora]], smanjenja broja radnih sati, te prisutsva žena u politici.
 
Ubrzo nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Kontinentalnu je Francusku osvojila Njemačka, te ju podijelila na okupacijsku zonu na sjeveru i [[Višijska Francuska|Višijsku Francusku]] — marionetsku državu koja je surađivala s [[Adolf Hitler|HitleromHitlero]] — na jugu. U suradnji sa [[Saveznici]]ma, [[Slobodna Francuska]] pod vodstvom [[Charles de Gaulle|generala de Gaullea]] i [[Francuski pokret otpora]] uspjeli su izvojevati pobjedu nad [[Sile Osovine|Silama Osovine]] i vratiti francuski suverenitet.
[[Image:Crowds_of_French_patriots_line_the_Champs_Elysees-edit2.jpg|thumb|250px|left|Oslobođenje Pariza [[25. kolovoza]] [[1944.]]]]
Nakon rata osnovana je Četvrta republika, na čelu s predsjednikom de Gaulleom. Uslijedilo je trideset godina spektakularnog gospodarskog rasta (''Les Trente Glorieuses''). Žene su [[Pravo glasa za žene|pravo glasa]] dobile [[1944.]] Francuska je bila jedna od osnivačica [[NATO]]-a [[1949.]]
 
U [[1950-ih|50-im]] i [[1960-ih|60-im]] godinama Francuska je vodila dva kolonijalna rata. [[1954.]] poražena je u pokušaju da zadrži kontrolu nad [[Francuska Indokina|Francuskom Indokinom]]. Samo nekoliko mjeseci kasnije izbio je sukob u [[Alžir]]u, kojeg je tada nastanjivalo oko milijun Europljana, uglavnom Francuza. U intenzivnoj debati o neovisnosti Alžira, koja je gotovo dovela do građanskog rata, [[1958.]] dolazi do ustavnih promjena i uspostave Pete republike, s osnaženom ulogom predsjednika. To je de Gaulleu omogućilo da rat u Alžiru privede kraju [[1962.]], proglašenjem alžirske neovisnosti. Preostale francuske kolonije postupno su dobivale neovisnost, posljednja među njima [[Vanuatu]] [[1980.]]
 
Prosvjedi [[1968.]] godine značajno su utjecali na socijalna pitanja u Francuskoj. Bio je to prijelomni trenutak kada se konzervativna Francuska, s izraženom ulogom religije, patriotizma i respekta prema autoritetu, okrenula liberalnijim idealima.
Line 106 ⟶ 39:
Kontinentalna Francuska leži na zapadnom kraju Europe, između 41° N i 51° N [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], i 6° W i 10° E [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Nalazi se u [[Umjereni pojas|sjevernom umjerenom klimatskom pojasu]]. Površina joj iznosi 547.030&nbsp;km², što znači da je teritorijem najveća članica Europske unije.
 
Zbog tako velike površine, u Francuskoj postoje mnogi reljefni oblici i različita klimatska obilježja. Na sjeveru i zapadu Francuske nalaze se goleme ravnice, na jugozapadu [[Pireneji]], u južnom središnjem dijelu izdiže se [[Središnji masiv]], dok jugoistokom dominiraju [[Alpe]]. 4810 metara visok [[Mont Blanc]], dugo smatran najvišim vrhom Europe, nalazi se na granici Francuske i [[Italija|Italije]]. Francusku ispresijecaju njene četiri najveće rijeke: [[Seine]], [[Loire]], [[Garonne]] i [[Rhône]]. U Kontinentalnu Francusku spada i otok [[Korzika]].
 
Južnim dijelom Francuske prevladava [[mediteranska klima]], u središnjem [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] s toplim ljetima i oštrim zimama, dok sjeverni i zapadni dio imaju [[Oceanska klima|oceansku klimu]] s blažim ljetima i zimama, i s više oborina. Alpe i ostala planinska područja imaju [[Alpska klima|alpsku klimu]].
 
Francuski prekomorski posjedi dodaju njenom teritoriju još 127.813&nbsp;km², čime se ukupna površina penje na 674.843&nbsp;km². Francuska ima drugi najveći [[isključivi gospodarski pojas]] na svijetu, koji pokriva 11.035.000&nbsp;km², odmah iza američkih 11.351.000&nbsp;km².
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Saint-Gervais-les-Bains_-_Mt-Blanc_JPG01.jpg|[[Mont Blanc]]
Datoteka:Lavender_field.jpg|Polje [[lavanda|lavande]] u [[Provansa|Provansi]]
Datoteka:Usson_JPG01.jpg|Selo Usson na vulkanskom brdu u [[Središnji masiv|Središnjem masivu]]
Datoteka:Weinberg_Cote_de_Nuits.jpg|Vinograd u [[Burgundija|Burgundiji]]
Datoteka:Pointe_du_van.jpg|[[Pointe du Van]] na krajnjem zapadu [[Bretanja|Bretanje]]
Datoteka:Eiffel_trocadero_i.jpg|[[Eiffelov toranj]] u [[Pariz]]u
</gallery>
</center>
 
=== Administrativna podjela ===
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska"