|
==Djela==
{{Glavni|Djela Le Corbusiera}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu
|slika = VillaSavoye.jpg
|godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1321 1321]
|država = {{ZD|A|ARG}} {{ZD|B|BEL}} {{ZD|Š|ŠVI}} {{ZD|F|FRA}} {{ZD|N|NJE}} {{ZD|J|JAP}} {{ZD|I|IND}}
}}
[[File:Minieurope 2007 186.JPG|mini|lijevo|<center>[[Kapela u Ronchampu]], [[Francuska]] iz 1954. (model)]]
[[File:Palace of Assembly Chandigarh 2006.jpg|mini|lijevo|<center>Palača sabora u [[Chandigarh]]u]]
[[File:Corbusierhaus B-Westend 06-2017.jpg|mini|lijevo|<center>''Unite d'Habitation'', Berlin]]
U svom ranom djelu ''Prema arhitekturi'' (''Vers une architecture'') iz [[1923.]] god., Le Corbusier je pojasnio svoja načela moderne arhitekture koje on naziva „Pet principa armiranog betona”:
# Slobodno prizemlje objekta sa [[stup]]ovima – prvi kat za garaže ili poslovne prostore;
# Slo
# Slobodan [[tlocrt]] – fiksni su samo stupovi, pregradni zidovi se mogu stavljati proizvoljno;
# Slobodno pročelje – pročelja se isto tako mogu varirati po potrebi;
# Maksimalno ostakljenje – ako je pročelje slobodno zašto ne staviti što više prozora;
# Ravan [[krov]] – krov više nije beskoristan i služi kao zamjena [[gabarit]]a (tla koje je zgrada oduzela od krajolika), te može biti prepun zelenila, služiti za igru, itd.
Takav projekt Le Curbusier naziva ''[[domino]]'' ([[1914.]]) jer je smatrao da se takve obiteljske kuće trebaju slagati poput pločica u igri domina; na taj način riješio bi problem povećane potrebe za jeftinim stanovima u gradovima. Pet principa Le Corbusier je potpuno primijenio u gradnji velikih armirano-betonskih zgrada, ali i stambenih kuća iznimne ljepote kao što su [[Vila Stein]] ([[1927.]], [[Garches]], [[Francuska]]), [[Vila Savoye]] ([[1929.]], [[Poissy]], Francuska) i dr. Corbusierov način mišljenja i metode projektiranja bit će poticaj nepreglednu mnoštvu arhitekata 20. st., a takav način gradnje bit će nazvan funkcionalističkom arhitekturom, jer sve polazi od namjene (funkcije) i oblikovanje se podvrgava najboljem rješenju namjene. Kada ovaj stil postane općeprihvaćen, postat će poznat kao [[internacionalni stil]].
Pored brojnih građevina i arhitektonskih projekata, Le Corbusier je objavio i 16 [[knjiga|književnih djela]] (uglavnom o arhitekturi, urbanizmu i slikarstvu), te napravio više od 400 [[slika]], 44 [[skulptura|skulpture]], 27 kartona za [[goblen]]e i nebrojene [[litografija|litorgrafije]] i [[crtež]]e.
==Izvori==
{{Commons|Le Corbusier|Le Corbusier}}
{{izvori}}
| 