Gay-Lussacov zakon: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika Fintoleen45 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
[[datoteka:2°legge Gay Lussac.jpg|mini|desno|300px|Grafički prikaz Gay-Lussacovog zakona za stalan (konstantan) [[obujam]].]]
[[datoteka:Charles and Gay-Lussac's Law animated.gif|mini|desno|300px|Gay-Lussacov zakon za stalan [[tlak]].]]
'''Gay-Lussacov zakon''' ili '''prvi Gay-Lussacov zakon''' (ponekad i '''Charles-Gay-Lussacov zakon''') utvrđuje ovisnost [[tlak]]a ili [[obujam|obujma]] ([[volumen]]a) [[Idealni plin|idealnog plina]] o [[temperatura|temperaturi]]. Ako [[plin]] na temperaturi 0 [[celzij|°C]] ima tlak ''P<sub>0</sub>'' i volumen ''V<sub>0</sub>'', tada je, uz isti volumen, kod temperature ''T'' (u °C), [[tlak]]:
:<math> P = P_0 \cdot (1 + \frac{T}{273,15}) </math>
Promjena stanja plina koja se zbiva uz stalan [[obujam]] naziva se [[Izohore|izohorna promjena stanja]]. Mjerenjima je ustanovljeno da se tlak [[plin]]a kod stalnog obujma povišenjem temperature za 1 [[°C]] povisi uvijek za 1/273,15 dio onog tlaka koji je plin imao kod 0 °C. Taj se broj označuje s ''β'' i zove se termički ili toplinski koeficijent tlaka plina. Taj termički ili toplinski koeficijent tlaka plina jednak je [[Toplinsko istezanje|kubnom koeficijentu rastezanja plina]]. Tlakovi neke količine plina kod stalnog obujma odnose se kao njihove [[apsolutna temperatura|apsolutne temperature]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
Ako je [[tlak]] stalan, onda je obujam ili volumen:
:<math> V = V_0 \cdot (1 + \frac{T}{273,15}) </math>
Prema tome, rastezanje plina kod stalnog tlaka upravno je razmjerno povišenju temperature. Promjena stanja plina koja se zbiva uz stalan tlak naziva se [[Izobare|izobarna promjena stanja]]. Gay-Lussac je ustanovio mjerenjem i pokusima da se povećanje obujma plinova kod stalnog tlaka zbiva po istom zakonu koji važi za kruta i tekuća tijela samo s [[Toplinsko istezanje|kubnim koeficijentom rastezanja]] ''β'' = 0,003 66 = 1 / 273,15.
Gay-Lussacov zakon je otkrio [[Joseph Louis Gay-Lussac]] 1809. On je tvrdio da je [[tlak]] ''P'' u nekom [[spremnik]]u, koji ima konstantan [[obujam]], direktno sukladan (proporcionalan) sa [[Temperatura|apsolutnom temperaturom]] ''T'' (u [[kelvin]]ima). Povećanjem temperature, [[molekule]] plina postaju sve brže i snažnije udaraju na stijenke spremnika. Matematički se taj zakon može opisati kao:
:<math>P = k_3 \cdot T \,</math>
Line 16 ⟶ 32:
Charlesov zakon se može matematički napisati i na drugi način:
:<math>\frac{V_1}{T_1} = \frac{V_2}{T_2} \qquad \mathrm{ili} \qquad \frac {V_2}{V_1} = \frac{T_2}{T_1} \qquad \mathrm{ili} \qquad V_1 T_2 = V_2 T_1 </math>
Taj se [[Plinski zakoni|plinski zakon]] (Charlesov zakon) ponekad pripisuje [[Joseph Louis Gay-Lussac|J. L. Gay-Lussacu]], koji ga je prvi matematički opisao 1802. (Gay-Lussacov zakon): <ref> '''Charles, Jacques Alexandre César''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11475] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
| |||