Razlika između inačica stranice »Kartuzijanci«

Dodano 25 bajtova ,  prije 1 godinu
m
bez sažetka
m
m
'''Kartuzijanci''' ({{lat icon}}: ''Ordo Cartusiensis (OC)''), su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[Monah|monaški]] red nastao, poput [[Kamaldolijanci|kamaldolijanaca]] i [[klinijevci|klinijevaca]], reformiranjem pravila [[Benediktinci|benediktinskog reda]] 1084. godine.
 
Osnovao ga je [[sveti Bruno]] na temelju ponešto izmijenjenih pravila [[sveti Benedikt|svetog Benedikta]], i izgradio prvi samostan u blizini [[Grenoble]]a u [[Francuska|francuskim]] [[Alpe|Alpama]]. Ime Kartuzijanac potječe od imena planine [[Chartreuse (planinagorje)|Chartreuse]] u [[Francuske Predalpe|francuskim AlpamaPredalpama]]. Ondje i danas djeluje [[Velika Kartuzija]], koja funkcionira kao matična kuća Kartuzijanskog reda. Cilj sv. Bruna je bio da ustanovi samostane na osami i u tišini, gdje će se redovnici moći povući iz vreve društva i posvetiti se šutnji, samoći i postu (dnevno se poslužuju dva obroka u kojima nema niti najmanje količine mesa; u vrijeme posta kartuzijanci imaju samo jedan obrok dnevno), te [[Kontemplacija|kontemplativnoj molitvi]] i [[Bogoslužje|liturgiji]]. Red se raširio po Francuskoj, [[Njemačka|Njemačkoj]] i sjevernoj [[Italija|Italiji]].
 
Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima - tipično u planinama i šumovitim područjima.