Lika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ceha (razgovor | doprinosi)
Vratio na stariju verziju
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Ispravljene neke greškice. Međutim, ne razumijem ovaj tekst o Slavenima, Avarima i Hrvatima. Prvo tko su to "Romani" i koji je to "romanski jezik"? Postoje Rimljani koji su govorili latinskim jezikom. Posebice ne razumijem ovakve rečenice: "Na području Like Vlaha moglo je biti skoro u jednakom broju kao i Hrvata i Slavena zajedno." Trenutno nemam vremena ispravljati, ali Hrvati JESU Slaveni! To je kao da kažem "broj Hrvata i Zagoraca zajedno", nema smisla.
Redak 67:
 
==== Doseljavanje Slavena, Avara i Hrvata ====
Stabilne prilike koje su nekoliko stoljeća vladale na području Like naglo su se pogoršale seobom, prodiranjem [[Goti|Gota]] prema zapadu. Nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnorimskog Carstva]], područje Like našlo se kraće vrijeme u sastavu gotske države.Pobjeda bizantskog vojskovođe Naresa nad Gotima nije donijela priželjkivani mir. Na scenu u to doba stupaju [[Slaveni]] koji su u nekoliko sljedećih desetljeća naselili veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. S njima je na područje Like došlo i dosta [[Avari|Avara]]. Kada su seobe Slavena i Avara bile pri kraju, do obala Jadrana stigli su i [[Hrvati]]. Oni su isprva naselili primorske krajeve između [[Cetina|Cetine]] i Zrmanje, a potom su se razišli na više strana. Tom prilikom dio Hrvata naselio je i područje Like, Krbave i Gacke. Nema dvojbe da su Slaveni, Avari i Hrvati zatekli na tom zemljištu i ostatke Romana i poromanjenih Japoda. U Lici je bilo mnogo nenaseljenih krajeva pa su svi, jedni pored drugih, imali dovoljno uslova za život, pa je teško povjerovati da su doseljenici staro stanovništvo i kratkom vremenu istrijebili jer za to nisu imali razloga. Što se zapravo isprva događalo, pisani izvori ne govore mnogo. [[Konstantin VII. Porfirogenet|Car Konstantin]] u 30. poglavlju svoga djela ''[[O upravljanju carstvom]]'' kaže samo to da su Hrvati nakon dolaska u [[Dalmacija|Dalmaciju]] oslobodili zemlju od avarkseavarske vlasti. Na drugom mjestu govori kako su Hrvati u novoj postojbini organizirali svoju vlast. Oni su posvuda ustanovili plemenske župe kojima je na čelu bio plemenski župan. Tako organizirana vlast u Hrvata imala je određeni specifikum u starohrvatskim župama Lici, Krbavi i Gackoj. SpometnuteSpomenute župe imale su unutar hrvatske države svog zajedničkog vladara koji se nazivao banom. Brojni povijesničari su nastojali objasniti takvo stanje, a većina njih protumačila je to prisutnošću velikog broja Avara. I ime vladara tih triju župa protumačeno je iz avarske riječi bajan (vođa). Iz toga bi se moglo zaključiti da su Hrvati porazili Avare, ali su im poslije dozvolili da na toj zemlji nesmetano žive i učestvuju u lokalnoj vlasti toga dijela [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]].
 
Lika, Krbava i Gacka su nakon ustanka [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]] u 9. stoljeću predane [[Borna|knezu Borni]]. Očito je čitavo to područje u tom vremenu bilo slabo naseljeno, pa je [[Franci|franački]] kralj [[Ljudevit I. Pobožni|Ljudevit Pobožni]] odlučio da u Liku naselil avarkoavarsko pleme [[Guduscani|Guduscana]]. Ime Gacke župe vjerojatno potječe upravo od tih Guduscana. Car Konstantin je u 10. stoljeću zabilježio kako na području Like živi još dosta potomaka Avara i da se na njima vidi da su mongolskog podrijetla. U nekoliko idućih stoljeća njihove etničke osobine posve su se izgubile, jer su se lički Avari ženidbenim vezama stopili s većinskim hrvatskim stanovništvom.
 
Od starih etničkih grupa najviše su svoj plemenski entitet sačuvali starosjedilački Romani. Oni su uvijek živjeli po strani od svojih susjeda. Ženili su se isključivo iz svoje etničke sredine, govorili su [[Romanski jezici|romanskim jezikom]] i obdržavali običaje koji su potjecali još iz predrimskoga vremena. Hrvati su te romanske stočare nazivali [[Vlasi|Vlasima]]. Na području Like Vlaha moglo je biti skoro u jednakom broju kao i Hrvata i Slavena zajedno. Kasnije će se pokazati da su Vlasi u [[Etnogeneza|etnogenezi]] kasnijeg ličkog stanovništva imali značajan udio.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Ličani kroz prošlost|author=Mirko Marković|authorlink=|coauthors=|origdate=2006|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=Drugo izdanje|language=|pages=|publisher=Naklada Jesenski i Turk|location=Zagreb|others=|quote=|isbn=953-222-234-0|id=}}</ref>