Sveučilište: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 37:
Pojam sveučilišta srednjovjekovne zapadne [[Europa|Europe]] danas je temelj visokog obrazovanja i istraživanja cijeloga svijeta. Suvremena sveučilišta još uvijek poštuju tu tradiciju koja se pokazala iznimno plodnom za najnaprednije ideje. Pojedina sveučilišta se ponose svojom poviješću i starija sveučilišta su često kvalitetnija. Tradicija se očituje u čestoj upotrebi [[latinski jezik|latinskoga jezika]] u sveučilišnom radu, posebno dokumentima i svečanim manifestacijama te nazivima za sveučilišne vlasti ([[rektor]], [[sveučilišni senat|senat]], [[dekan (titula)|dekan]]), [[znanstveno-nastavna zvanja]] ([[docent]], [[profesor]]) i [[akademski naziv|akademske nazive]] ([[baccalaureus]], [[magistar]], [[doktor]]). U upotrebi su stari simboli vlasti (lanac, žezlo), a himna gotovo svih sveučilišta i studenata je srednjovjekovna latinska pjesma ''[[Gaudeamus igitur]]''. Tradicionalni su i manje simbolički elementi, kao što je struktura sveučilišnih vlasti, [[autonomija]] sveučilišta i nedjeljivost podučavanja od akademskog rada.
Sva tijela sveučilišta se sastoje od nastavnika i studenata koji su u manjini. Čelnik sveučilišta (uglavnom zvan [[rektor]]) je iz redova profesora i ima različite ovlasti. Sveučilište može biti podjeljeno na [[fakultet]]e, [[Sveučilišni odjel|odjele]], [[koledž]]e
Sveučilište tradicionalno uživa autonomiju u svom djelovanju od svih oblika izvanjske vlasti, kako državne, tako i od strane vlasnika (osnivača). Prostor sveučilišta je nepovrediv, pa tako državna tijela (kao npr. javna [[policija]]) ne mogu uredovati na sveučilištu bez suglasnosti čelnika. U nekim zemljama sveučilišta imaju i svoje sudove.
| |||