Razlika između inačica stranice »Prijezda I. Kotromanić«

Dodano 138 bajtova ,  prije 3 mjeseca
m
dodao par poveznica
(dodao etnik)
m (dodao par poveznica)
'''Prijezda I. Kotromanić''' († 1287.), [[Slavonija|slavonski]] [[plemstvo|velikaš]], [[vazal]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskoga kralja]]<ref name=":0" /> i hrvatski<ref name="etnik">Lovorka Čoralić, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=160962 ''Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.'']: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", ''Croatica Christiana periodica'', sv. 27, br. 51, 2003.</ref> [[Bosanska banovina|ban u Bosni]] (o. 1250.-1287.), vjerojatno rođak i nasljednik bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Prijezda I. {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50351|accessdate=2018-12-26}}</ref> Prvi je pozantipoznati član dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]].
 
Prijezda je [[Banovina Slavonija|slavonski velikaš]] kojega je kralj [[Bela IV.]] obdario župom Novak na [[Drava|Dravi]] radi ustrajanja na [[katoličanstvo|katoličanstvu]]. Iskoristio je državnu krizu u vrijeme posljednjih [[Arpadovići|Arpadovića]] i zavladao (središnjom) [[Bosna (država)|Bosnom]]. Za Prijezdina banovanja ponovno započinje razdoblje postupnog uspona i sve veće samostalnosti Bosneistočnohrvatske države u Bosni. Vrhovništvo [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskiugarskih kraljeva]] je priznavao u načelu.<ref name=":0" />
 
S Jelisavom, kćerkom srpskoga kralja Dragutina Stefana, oženio je sina [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana I. Kotromana]] 1284. Za slavonskoga velikaša Ladislava [[Babonići|Babonića]] udao je kćer Katarinu 1287. Tako je se s moćnim susjednim obiteljima povezao.<ref name=":0" />
 
U vladarskoj ispravi iz [[1287.]] spominje se kao ''domino concedente banus Boznensis''.<ref>Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 235.</ref> Naslijedio ga je sin [[Prijezda II. Kotromanić|Prijezda II.]] koji od [[1290.]] vlada zajedno s bratom [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepanom I. Kotromanićem]].