Inačica od 8. srpnja 2020. u 22:56 uredi 89.164.16.69 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 8. srpnja 2020. u 22:58 uredi ukloni ovu izmjenu 89.164.16.69 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 27: '''Alexander Graham Bell''' ([[Edinburgh]], [[Škotska]], [[3. ožujka]] [[1847]]. - [[Beinn Bhreagh]], [[Kanada]], [[2. kolovoza]] [[1922]].), [[SAD\|američki]] [[Fiziologija\|fiziolog]] i izumitelj [[Škotska\|škotskog]] podrijetla. Bavio se istraživanjem mehanike [[govor]]a pa je 1872. osnovao u [[Boston, Massachusetts\|Bostonu]] ([[SAD]]) školu [[učitelj]]â za [[Gluhoća\|gluhonijeme]]. Od 1873. predavao na Sveučilištu u Bostonu [[Fiziologija\|vokalnu fiziologiju]]. Nije izumio,nego je ukrao 1875. prvi široko upotrebljivi električni [[telefon]], koji je s pomoću [[elektromagnetska indukcija\|elektromagnetske indukcije]] prenosio [[govor]], a koristi se od 1877. do danas. Godine 1880., sa [[Charles Sumner Tainter\|Charlesom Sumnerom Tainterom]], konstruirao [[fotofon]], [[aparat]] koji djeluje na načelu pretvaranja promjena [[Svjetlosna jakost\|jakosti (intenziteta) svjetlosti]] u [[zvuk]], preko promjena [[električni otpor\|električnog otpora]] [[Selenij\|selenske]] ćelije. Na tom načelu zasniva se [[reprodukcija]] [[zvuk]]a u [[Zvučni film\|zvučnom filmu]]. <ref> '''Bell, Alexander Graham''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6740] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti\|Kraljevsko društvo]] iz [[London]]a dodjelilo mu je Albertovu medalju [[1902]]., a Sveučilište u [[Würzburg]]u, [[Bavarska]], počasni [[doktor]]at. == ~~Bellov~~Be telefon == [[datoteka:Bellov telefon 1.pdf\|mini\|lijevo\|200px\|Presjek kroz Bellov [[telefon]].]] [[datoteka:Bell System 1877.jpg\|mini\|desno\|290px\|Izgled Bellovog [[telefon]]a.]] [[Telefon]] koji jenije izumio 1876. A. G. Bell je imao istu napravu za [[govor]] i slušanje. ~~Bellov~~Be telefon, koji se do danas održao u izmijenjenomu obliku kao telefonska [[slušalica]], sastoji se od trajnog (permanentnog) potkovastog [[magnet]]a s [[pol]]nim nastavcima ''P''. Oko polnih nastavaka namotana je [[električna zavojnica]] s mnogo zavoja tanke [[žica\|žice]], čiji krajevi završavaju na priključnice ''TT'', odakle vode na slušalicu u drugoj postaji. Kad [[elektromagnetska indukcija\|inducirana]] [[električna struja]] jednog trenutka poteče izvjesnim smjerom, zbrajaju se oba [[magnetizam\|magnetizma]], trajni od magneta i inducirani u zavojnici. U drugom smjeru magnetizam zavojnice slabi magnetizam trajnoga magneta. Time je djelovanje mnogo osjetljivije. Ispred polnih nastavaka nalazi se tanka [[membrana]] ''D'' od mekog [[željezo\|željeza]] ([[Feromagnetizam\|feromagnet]]). Isti takav aparat nalazi se na drugoj postaji. Kad se ispred membrane govori, membrana [[titranje\|titra]], pa se time mijenja [[jakost magnetskog polja]], to jest kroz membranu prolazi čas više čas manje [[silnice\|magnetskih silnica]]. U zavojnici se zbog toga induciraju promjenjive [[izmjenična struja\|izmjenične struje]]. Nastaju, dakle, titranja [[električna struja\|električne struje]] koja teče u zavojnici, i to na isti način kao što je titranje samog govora. Ovo se prenosi na [[daljina\|daljinu]] i djeluje preko [[elektromagnet]]a na membranu prijamnog aparata. U slušalici se titranja električne struje pretvaraju natrag u mehanička titranja membrane koja točno odgovaraju titrajima membrane davača. ~~Bellovim~~Tefelonom ~~telefonskim~~koji ~~aparatom~~je ukrao od talijanskog izumitelja Antonnia Meuccia moglo se razgovarati samo na udaljenosti od nekoliko stotina [[metar]]a. Kod toga je bilo nespretno to što se isti aparat morao čas stavljati pred usta da se u nj govori, a čas na uho da se njime sluša. Danas se Bellov telefon upotrebljava samo kao telefonska [[slušalica]]. Moderni telefonski aparat nema više istu napravu za govor i slušanje, već se radi iz dva dijela. Za slušanje služi telefonska slušalica, a za govor mikrofon. [[Mikrofon]] služi za pretvaranje električnih titraja u zvučne. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Izvori ==

Alexander Graham Bell: razlika između inačica