Wikipedija

Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Ceha (razgovor | doprinosi)
5.105 edits
→‎Naseljavanje Slavena i Avara: Izmjenio naziv i oblikovao odlomak, u Istri su jedini zabilježeni Slaveni Hrvati, kao i u Dalmaciji.
Redak 27:
Justinijan obnavlja Imperij ponovnim osvajanjem (reconqvista), i ujedinjavanjem bivšeg Zapadnog s Istočnim Carstvom. Na osvajačkom putu od Carigrada do Ravene podiže duž istočne obale [[Jadran]]a brojne monumentalne građevine. Izvrsno je očuvan reprezentativni kompleks [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]] u [[Poreč]]u u kojem je vrhunskom kvalitetom izražen duh i domet ranobizantske umjetnosti 6. stoljeća. Dok su Ostrogoti ratovali u očajnom ratu s Justinijanom, počeli su u slabo branjenu Panoniju i Dalmaciju preko [[Dunav]]a, i Drine dolaziti južni [[Sla­veni]].
 
=== Naseljavanje SlavenaHrvata i Avara ===
 
U krajeve rimskih provincija Dalmacije i Panonije [[Hrvati]] [[Dolazak Hrvata|su se doselili]] u drugoj polovici 6. i prvoj polovici 7. stoljeća zajedno s vojnim osvajanjima [[Avari|Avara]], napose nakon pada [[Sirmium]]a ([[582.]]) i [[Salona|Salone]] ([[614.]]). [[Bizanski car]] [[Heraklije]], želeći se suprotstaviti osvajanjima [[Perzija|Perzijanaca]] i [[Avari|Avara]] zove u pomoć [[Hrvati|Hrvate]], koji zajedno s [[Bizant]]om [[626.]] pobjeđuju Avare kod [[Carigrad]]a.
 
U VI. i VII. stoljeću na istarski poluotok provaljuju SlaveniHrvati. [[Papa Grgur I.]] pisao je o tome [[600.]] godine solinskom biskupu Maksimu kako Slaveni preko Istre nadiru u Italiju. Do veće kolonizacije SlavenaHrvata dolazi poslije 788. godine, kada je Istrom zavladala franačka država, koja kao kmetoveradnu snagu u većem broju dovodi [[SlaveniHrvati|SlaveneHrvate]]. Činjenica da je [[Istra]] od [[Raša (rijeka)|Raše]] i [[Učka|Učke]] na istok pripadala [[Franačka država|franačkoj državi]] pospješila je prilivpriljev slavenskoghrvatskog življa u unutrašnjost Istre. U primorju to je vrijeme sasvim pohrvaćenokroatizirano [[Kvarner|kvarnersko primorje]] sve do Učke i dalje do [[Labin]]a, cijela istočna Istra. Iz razdoblja intenzivne slavenskehrvatske kolonizacije potječe i naziv starog hrvatskog utvrđenog naselja Gočan, nedaleko od Barbana.
 
Kada su [[Langobardi]] napustili Panoniju, [[Avari]] ostaju jedini gospodari ovog područja i šire svoju vlast prema Dalmaciji, ali i prema Češkoj i prema [[Alpe|Alpama]]. Iako su bilo malobrojni, vrlo brzo su potčinilipočinili sva slavenska plemena koja su se tu našla.
[[Datoteka:The origin and dispersion of Slavs in the 5-10th centuries.png|mini|desno|300px|Seoba Slavena od 5. - 10. stoljeća]]
Vrijeme trajanja II. [[kaganat]]a, koji počinje krajem 7. i traje čitavo [[8. stoljeće]], pokazuje manje raskoši i stilske promjene te sve veću orijentaciju na poljodjelstvo. Dolazi do promjene u odnosu Avara i Slavena. Sve više se osjeća slavenska prisutnost, osobito u grobovima viših slojeva. Naime, Slaveni su u početku oslonjeni na avarske tradicije, ali će se one s vremenom izgubiti dominacijom slavenskog življa, što potvrđuju hrvatska groblja u Starim Jankovcima, Privlaci, Otoku, Vučedolu i Sotinu.
 
U 8. i 9. st., u vrijeme ekspanzije [[Franci|Franaka]], formirane su panonske države koje se nalaze u podređanomvazalnom položaju prema Francima. Dolazak [[Mađari|Mađara]] u 10. st. bio je sudbonosan za naše krajeva. U to vrijeme javlja se bjelobrdska kultura s izrazito slavenskim obilježjima koju pratimo u razdoblju od 10. do 13. st. Lokalitet Lijeva bara kraj [[Vukovar]]a predstavlja najveće i najbolje istraženo groblje na redove ove kulture s bogatim grobnim prilozima kojima možemo pridružiti i starohrvatske nalaze iz groblja kraj Bošnjaka. Bjelobrdska naselja poslužit će kao supstrat srednjovjekovnim naseljima Hrvata koji svojim arhitektonskim ostacima, uglavnom sakralnog karaktera, svjedoče o kontinuitetu naseljavanja ovog područja.
 
[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_povijesni_prostor_u_kasnoj_antici"