Usora (upravna jedinica): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao karte |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
[[Datoteka:Soli_and_creation_of_Usora.png|mini|400px|Nastanak vojvodine Usore]]
'''Kneževina Usora''', '''Banovina Usora''' (mađ. ozorai bánság),<ref name=katlex>{{cite web|url=http://lexikon.katolikus.hu/O/ozorai%20b%C3%A1ns%C3%A1g.html|title=ozorai bánság|trans_title=Banovina Usora|publisher=Magyar Katolikus Lexikon (Mađarski katolički leksikon)|accessdate=26. studenoga 2016.|language=mađarski}}</ref> '''Vojvodstvo Usora''' je bila samostalna upravna jedinica u kraljevini Hrvatskoj.
Ime je dobila po rijeci, oko koje je nastala reigija [[Usora (regija)|Usora]]. U to se doba Banovina Usora prostirala prostorima današnjih općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, odnosno, dijelom [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] i današnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su [[Doboj]], [[Dobor]], [[Tešanj]] i [[Srebrenik]]. <ref name="Studenci-Mršići"/>
Redak 9:
Godine [[1263.]] Bela IV. sjedinio je [[Banovina Usora|Usoru]] i Soli s [[Mačva|Mačvom]] u posebnu vojvodinu.<ref name="KONS">{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>
Župa Usora prvo je obuhvaćala sjeverni dio današnje Bosne do Save, pa predio Soli i Usore (od Doboja do Drine). Pored njih su na prostoru sjeveroistočne Bosne postojale župe Osat, Gradačac, Koraj i Birač. Vremenom su Soli i Usora spojene u jednu župu, vojvodinu [[Usora i Soli|Usore i Soli]], u kojoj je Usora imala dominaciju, pa se zna spominjati i kao "[[Usora i Soli|Usora sa Solima]]".
Jedini poznati vladar bio je ban Stjepan, za kojeg se smatra da je bio sin bana [[Kulin (ban)|Kulina]]. Njegov sin Sibislav (Sebislav) bio je usorski knez. [[Banovina Soli|Oblast Soli]] bila je pod vlašću bana Stjepana, kojeg je podupirao [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski kralj]]. 1225. godine hrvatsko-ugarski kralj [[Andrija II.|Andrija II]]. ustupio je župe Usoru i Soli kaločkom nadbiskupu Ugolinu. Dok je ban u [[Vrhbosna|Vrhbosni]] bio [[Matej Ninoslav]], pojavile su se optužbe za postojanje [[Crkva bosanska|lokalne katoličke hereze]].
| |||