Bugojno: razlika između inačica

Početkom [[1891.]] ministar financija [[Benjamin Kallay]] pokrenuo je pitanje gradnje uskotračne željezničke pruge iz doline rijeke Bosne preko Travnika, Donjeg Vakufa i Bugojna do bh.-dalmatinske granice sa krakom od Donjeg Vakufa do Jajca. Željeznička pruga, čije se dionice gradile etapno, bila je zemaljsko vlasništvo, pod upravom Direkcije bosanskohercegovačkih državnih željeznica.<ref name=novum>(boš.) [https://novum.ba/vijest.php?id=33708 Novum.ba] ''Obilježavanje 125 godina od puštanja u rad pruge Travnik-Bugojno ''. 10. listopada 2019. (pristupljeno 20. travnja 2020.)</ref> Izgradivši prugu Bosanski Brod – Sarajevo prišlo se izgradnji 70 km dugog kraka Lašva – Bugojno u dužini 70 km.<ref name=pruga/> Etapa od Lašve do Travnika dovršena je [[1893.]] godine.<ref name=pruga/> Puštena je u promet [[26. listopada]] 1893. godine<ref name=ukinuta>(boš.) [http://www.historija.ba/d/249-ukinuta-pruga-donji-vakuf-bugojno-gornji-vakuf/ Historija.ba] ''Ukinuta pruga Donji Vakuf - Bugojno - Gornji Vakuf'' (pristupljeno 20. travnja 2020.)</ref> i zatim se prešlo na dionicu od Travnika prema Bugojnu.<ref name=pruga>(boš.) [https://www.bugojno-danas.info/pise-senad-jusic-cupo-dolazi-nam-zeljeznica/ Bugojno danas] Senad Jusić Čupo: ''Dolazi nam željeznica'' 14. listopada 2019. (pristupljeno 20. travnja 2020.)</ref> 21. veljače 1894. godine, pola stoljeća nakon osnutka župe, župnik fra Mijo Batinić poziva [[sestre milosrdnice]] u župu Bugojno, na što se one odazivaju. Odmah su otvorlie osnovnu školu gdje su bile učiteljice. Škola je proradila 4. ožujka 1894., a sljedeće školske godine i Zabavište, zatvoreno godinu poslije.<ref name="milosrdnice"/> 14. listopada iste godine, svečano je puštena u rad dionica 40,8 km duge uskotračne pruge Travnik – Bugojno. Vlak se zaustavljao na postajama Travnik, Turbe, Komar, Oborci, D.Vakuf, Kopčić i Bugojno. Uz slavlje prva lokomotiva ušla je u bugojansku željezničku postaju. <ref name=pruga/> S Jajcem je Bugojno spojeno prugom 1. svibnja 1895. godine.<ref name=ukinuta/> Dionica je vodila preko prijevoja [[Komar (prijevoj)|Komara]]. Za potrebe ove pruge nabavljena je posebna lokomotiva sa zupčanicima.<ref>(boš.) [http://muzejtravnik.ba/parni-voz-ciro/ Zavičajni muzej Travnik] ''Parni voz “Ćiro”'' (pristupljeno 20. travnja 2020.)</ref> Planiralo se povezati prugom od Bugojna dalje prema Dalmaciji. Politička previranja odgađala su izgradnju pruge prema [[Aržano|Aržanu]],<ref name=pruga/> čime bi se spojili s drugom dalmatinskom prugom, [[Željeznička pruga Split – Sinj|Split - Sinj]], isplaniranu zakonom o dalmatinskim željeznicama [[1873.]] godine. Bila je pripremljena dokumentacija trase izgradnje za prugu Split - Bugojno. Odvojak pruge prema Sinju iz Splita išao bi do Aržana, a onda smjerom Livno - Bugojno prema Sarajevu. Visoka cijena ulaganja također je doprinijela odgađanju projekta. Ni pruga od luke u Splitu prema Sinju nije bila napravljena. Tek 21. prosinca 1898. Carevinsko vijeće Zakonom o željeznicama nižeg reda ovlastilo je vladu da o državnom trošku izgradi prugu od lučkog grada Splita do zemaljske granice kod Aržanog s ogrankom Dugopolje - Sinj, ministar željeznica Wittek 1901. ponovo je urgirao i tek je [[1903.]] napravljena pruga Split - Sinj. Nikad nije u potpunosti realizirana dionica od Bugojna do Splita, koja je izvorno trebala ići kako preko Sinja tako i preko Aržana.<ref name=ZDAržano>[http://www.zdarzano.com/page.asp?id=97 Zavičajno društvo Aržano] Vinko Lončar: ''Željeznička pruga Split-Dugopolje-Aržano- Livno-Bugojno'' (pristupljeno 20. travnja 2020.)</ref>