Inačica od 2. siječnja 2020. u 03:09 uredi Neptune, the Mystic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, Ophoditelji, Administratori 30.623 edits m -Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine 1102.-1463.; +Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.) uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 11. srpnja 2020. u 11:46 uredi ukloni ovu izmjenu Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits stilizirao tekst Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 14: Uspostavio ju je hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]] jeseni odnosno zime [[1463.]] godine. To je bilo za doba [[stogodišnji hrvatsko-turski rat\|stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]], kad su turska osvajanja ozbiljno ugrozila ne samo istočne granice [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]], nego i dubinu hrvatskog teritorija. Ljeta je te iste godine ~~Bosansko~~hrvatska ~~Kraljevstvo~~kraljevina ~~palo~~u Bosni pala pod tursku vlast, kad je osmanski sultan [[Mehmed II.]] [[~~pad~~Bosna ~~Bosne~~i ~~pod~~Hercegovina ~~osmansku~~u ~~vlast~~srednjem ~~1463.~~vijeku\|napao i zauzeo]] Bosnu te i grad Jajce. Jajačka i susjedna Srebrnička banovina bile su dijelom obrambenog lanca koji su još činile [[~~Šabačka~~Mačvanska banovina\|Šabačka]] (stvorena 1476.), [[Beogradska banovina\|Beogradska]] i [[Severinska banovina]]; lancem vojnički uređenih upravnih jedinica kralj je namjeravao suprotstaviti se turskim navalama.<ref name="archive">[http://www.archive.org/stream/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft_djvu.txt [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća</ref> Unatoč svemu, pa čak i istoj vojno-civilnoj upravi, jer su često imale istog bana, nije se pokazala korisnom.<ref name="archive"/> Strateški se situacija nije mnogo promijenila. [[Osmansko Carstvo\|Osmansko]] je Carstvo zadržalo utvrđene strateške gradove [[Ključ (BiH)\|Ključ]] i [[Sanski Most\|Kamengrad]] koji se nalaze u dolini rijeke [[Sana\|Sane]], a osvojili su ih kad je pala ~~Bosna~~[[Kraljeva zemlja\|Vrhbosna]]. Tako su mogli iz tog pravca te preko [[Livanjsko polje\|Livanjskog]] i [[Duvanjsko polje\|Duvanjskog]] polja u svakom trenutku provaljivati u Hrvatsko Kraljevstvo postrojbama svake veličine, bez ikakve potrebe dirati se u utvrde u Jajačkoj banovini.<ref name="archive"/> To obrazlaže brojem osmanske provale u i preko hrvatskih krajeva od 1468. pa sve do sedmogodišnjeg primirja od 20. kolovoza 1503. godine.<ref name="archive"/> U tom razdoblju Osmansko se Carstvo nije gnjavilo osvajanjem hrvatskih gradova i krajeva, nego su se usmjerile na gospodarsko iscrpljivanje protivnika pustošenjem polja, pljačkom te otimanjem ljudi odnosno hvatanjem roblja.<ref name="archive"/> Redak 28: U vojnom mu je pohodu pomogla brojna bosanska i hercegovačka vlastela. Osobito se isticao vojvoda Vladislav, sin hercega Stjepana. Zimi 1463. godine Matija je Korvin oslobodio od Turaka sve "dolnje kraje" i [[Banovina Usora_i_Soli\|banovinu Usoru i Soli]]. Uspješnim je pohodom pod svoju vlast dobio 30 utvrđenih gradova. U "dolnjih krajih" bitne su utvrde bile u Jajcu, Zvečaju, Vrbaškom gradu i Banjoj Luci, a na Usori to su bili Tešanj i Srebrenik. Osmanskom je Carstvu pod nadzorom ostala samo "gornja ili prava Bosna" s [[Podrinje]]m. <ref name="Klaić"/> Kralj Matija Korvin je [[6. prosinca]] [[1463.]] osobno došao onamo u [[Jajce]]. Ondje je izdao povelju vojvodi [[Vladislav Vukčić\|Vladislavu Vukčiću]] kojom ga je uzdario za izvrsnost u vojnom pohodu protiv Turaka i za logističku potporu hrvatsko-ugarskim snagama. Od oslobođenih područja kreirane su dvije banovine. Matija Korvin je od ~~dolnjih~~[[Dolnji kraji\|Dolnjih krajeva]] ustrojio je Jajačku banovinu, koja je bila radi zaprječivanja osmanskih udara na Hrvatsku. Od oslobođenih područja vojvodine [[Usora i Soli\|Usore]] ustrojio je Srebreničku banovinu koja je imala zapriječiti osmanske udare na [[Banovina Slavonija\|Slavoniju]].<ref name="Klaić"/> === Pad južnog krila ===

Jajačka banovina: razlika između inačica