Plamen: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Plamen''' (od latinskog ''flamma'') je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio [[vatra|vatre]]. To je pojava kod koje dolazi do izrazitog oslobađanja energije (eksotermna reakcija), pogotovo uslijed izgaranja (samoodrživa [[redoks]] reakcija – redukcija i [[oksidacija]]).<ref>{{cite book|last=Law|first=C. K.|title=Combustion physics|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, England|year=2006|page=300|chapter=Laminar premixed flames|isbn=0521870526|url=http://books.google.com/?id=vWgJvKMXwQ8C&pg=RA300}}</ref> Ako je plamen dovoljno topao da [[ionizacija|ionizira]] plinove, može se pojaviti i [[plazma]]. <ref>{{cite book|last=Verheest|first=Frank |title=Waves in Dusty Space Plasmas|publisher=Kluwer Academic|location=Norwell MA|page=1|chapter=Plasmas as the fourth state of matter|isbn=0792362322|year=2000|url=http://books.google.com/?id=LBpPMbADNCgC&pg=PA1}}</ref>
 
[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina|topline]], koja će ponovo [[isparavanje|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen[[Crno tijelo|'''''.''''']]
 
Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{cite web|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Sljedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N<sub>2</sub>H<sub>4</sub>) i dušikovog tetraoksida (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant).