Razlika između inačica stranice »Vojvodina Parma i Piacenza«

bez sažetka
(s it.wiki)
Od 1736. do 1748. bila je ovisna država Svetog Rimskog Carstva.
 
[[Habsburg]]ovci su vladali samo do sklapanja [[Aachenski mir (1748.)|Aachenskog mira]] 1748. kada je prepuštena [[kuća Bourbon|BourboncimaBurbonci]]ma u osobi [[Filip Parmski|don Filipa]], mlađega brata don Karla, kojiiz [[Sicilsko-parmsko-piacentinski Burbonci|sicilsko-parmsko-piacentinskog ogranka Burbonaca]], nastale iz [[Španjolski ogranak Burbonaca|španjolskog ogranka Burbonaca]].<ref>Burbonci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 13. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10218>. </ref> Filip je također stekao malenu [[Vojvodina Guastalla|Vojvodinu Guastallu]]. Kao vojvoda Filip, postao je osnivač [[kućaParmski Bourbon-ParmaBurbonci|kućeParmskih Bourbona-ParmeBurbonaca]] s vlašću nad '''Vojvodinama Parmom, Piacenzom i Guastallom''' (lat. ''Ducatus Parmae, Placentiae e Guastallae''). U ovom se vojvodstvu govorilo latinskim, talijanskim i emilijansko-romanjolskim.
 
Najveći opseg vojvodstvo je imalo 1858. godine, kad se prostirala na 6114,46 km².<ref>Pietro Castiglioni, [https://books.google.it/books?id=nwW6_HBLcTIC&hl=it&source=gbs_navlinks_s Relazione generale con una introduzione storica sopra i censimenti delle popolazioni italiane dai tempi antichi sino all'anno 1860. 1.1], a cura di Ministero di Agricoltura industria e commercio, Torino, Stamperia reale, 1862, ISBN non esistente. URL konzultiran 7. veljače 2019., str. 79.</ref> Godine 1859. u njoj je živjelo 500 603 stanovnika.<ref>Pietro Castiglioni, [https://books.google.it/books?id=nwW6_HBLcTIC&hl=it&source=gbs_navlinks_s Relazione generale con una introduzione storica sopra i censimenti delle popolazioni italiane dai tempi antichi sino all'anno 1860. 1.1], a cura di Ministero di Agricoltura industria e commercio, Torino, Stamperia reale, 1862, ISBN non esistente. URL konzultiran 7. veljače 2019., str. 86.</ref>
 
Svibnja 1859. zamrli su pučki nemiri usmjereni na uniju vojvodstva sa savojskim kraljevstvom. 9. lipnja 1859. vojvotkinja regentica Luiza Marija i sin [[Robert I., vojvoda Parme i Piacenze|Robert I.]] bili su prisiljeni napustiti vojvodinu, prethodno ispostavivši vlastito razočaranje kroz prosvjedno pismo. 15. rujna 1859. proglašen je pad burbonske dinastije i 30. studenoga Parma je ušla u [[Ujedinjene Provincije Središnje Italije]] koje je vodio [[Carlo Farini]].<ref>[http://books.google.it/books?id=5_AuAAAAYAAJ&pg=PA169#v=onepage&q&f=false Raccolta degli atti del Dittatore delle province modenesi e .]]parmensi e Governatore delle Romagne].</ref> Godine [[1860.]] bivša je vojvodina prošla kroz [[Plebiscit emilijanskih provincija 1860. godine|plebiscitom]] od 12. ožujka u [[Kraljevina Sardinija (1720. - 1861.)|Kraljevinu Sardiniju]], i grad [[Piacenza]], koja je [[1848.]] bila prva koja je glasovala za pripajanje savojskoj državi, zaslužila je naslov "Prvorođenja kraljevine Italije" ("Primogenita del regno d'Italia"). Kraj vojvodstva dugih je godina bio uzrokom demografskog pada, kao posljedica zatvaranje države i vojvodskog dvora; promjena sustava izazvala je gubitak brojnih gospodarskih aktivnosti, prouzročivši posljedični društveni i ekonomski pad.
 
==Više informacija==
*[[KućaParmski Bourbon-ParmaBurbonci]]
*[[Popis vojvoda Parme]]
*[[Pretendenti na prijestolje Parme]]
*[[Povijesne države Italije]]
*[[Vojvodina Guastalla]]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{commonscat|Dukes of Parma and Piacenza}}