IBM System/360: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Reverted 1 edit by 2001:4C4E:1551:BF00:6C55:5881:29BC:FD68 (talk) to last revision by 2001:4C4E:1551:BF00:F9EF:E57F:DC93:3948. (TW) Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 60:
Memorije sačinjene od magneskih jezgri iako su bile pozdane bile su spore i u 1960tim imale su ciklus od 6 µs za čitanje i pisanje. Iako je ovo bilo dovoljno brzo za glavnu memoriju računarskog sistema, za potrebe mikromemorije i rada unutar preradnika magnetske memorije nisu bile dostatne. Da bi riješili ovaj izazov, IBM je iskoristio tada eksperimentalnu memoriju s imenom Transformer Read Only Storage (TROS) (Transformatorsko spremište za čitanje) koja je bila razvijena za računalo SCAMP u IBM-ovim laboratorijima u Engleskoj koje je imalo brzinu čitanja od 1 µs. TROS je radila u principu u kojem je smjer vezivanja žica bila važna u odlučivanju koji bit je 0 a koji 1; ako je bit bio 0 tada se žica obmotala nekoliko puta oko feritne jezgre, a za 1 ova žica se provlačila kroz središte jezgre. Ovaj eksperimentalni proizvod nakon nekoliko izmjena Model 40, dok na drugim modelima iz porodice System/360 rabile su se kondenzatorske memorije CCROS (Model 30)<ref>http://www.computerhistory.org/revolution/mainframe-computers/7/164/578 , pristupljeno 2. studenog 2016.</ref> ili balansirane kondenzadorske memorije za čitanje BCROS za veće modele.<ref>http://ethw.org/IBM_System/360 </ref>Poslje 1968. u računalima System/360 rabile su se poluprovodniče memorije koje su imale ciklus od 80 ns.
===Obradnik===
Glavna procesna ili obradna jedinica je osnova računarskih sustava, i one upravljaju i sinkroniziraju njegovim cijelokupnim. IBM-ov izazov bio je stvaranje cijelokupne porodice računarskih sistema od jefinih i sporih sustava do skupih i brzih sustava. Isto tako cilj IBMa je bila ta da programska podrška i cjelokupna porodica perifernih jedinica bude kompatibilna kroz cijelu obitelj.
{| class="wikitable sortable"
! Model
! Podatkovna širina (bita)
! ALU (bita)
! Sabirnica (bita)
! Broj spremnika
! Maks memorija (KB)
! Izvedba mikromemorije
! Ciklus (µs)
|-
| 30 || 8 || 8 || || || 64||mikroprogram TROS || 1
|-
| 40 || 8 ||16 || || || 256||mikroprogram CROS|| 0.625
|-
| 50 || || || || || 512||mikroprogram CROS|| 0.5
|-
| 65 || 32|| || || || 1024||mikroprogram CROS|| 0.25
|-
| 75 || 32|| || || || 1024 ||??|| 0.25
|-
| 91 || 32|| || || || 4096||Tvrdo umrežen || ?
|-
|}
Isto tako uprava IBM-a i dizajneri su također htjeli uvesti sposobnosti izvođena mnogih programa u isto vrijeme bez intervencije ljudskog operatera, upravljanje mnogostrukim prerifernim jednicama i prijenosom podataka iz glavne memorije prema perifernim jednicama, s periferne jednice na perifernu jedincu, i s periferne jedinice prema preradniku i glavnoj memoriji.
Arhitektura obradnika bila je sljedeća:<ref>str 9-12, IBM System/360 Principles of Operation, IBM, Poughkeepsie NY, 1964. </ref>
* 16 općih spremnika veličine 32 bita (0 do 15)
* 4 spremnika za računanje u kliznom zarezu veličine 64 bita (0, 2, 4, 6)
* Aritmetičko logička jedinica koja može vršiti sljedeće
** aritmetiku brojevima s fiksnim zarezom (16,32 s predznakom)
** aritmetiku brojeva s kliznim zarezom (32 ili 64 bita)
** aritmetiku decimalnih brojeva (16, 32 bita s predznakom)
** logičke operacije (dužine do 256 bajtova)
Pri dizajnu preradnika dizajneri su odlučili za sljedeću podjelu<ref>str 12-15, IBM System/360 Principles of Operation, IBM, Poughkeepsie NY, 1964. </ref>:
| |||